Poljoprivrednici u Federaciji BiH traže da u budžetu FBiH za 2023. godinu za poljoprivredu budu planirana 202 miliona KM, umjesto predloženih 160 miliona KM. Sjednica Parlamenta FBiH je u srijedu kada bi se trebao razmatrati prijedlog budžeta za 2023. po hitnom postupku.

I plastenička proizvodnja je u krizi

Poljoprivrednici traže 3 % od budžeta. Kažu kako BiH prijeti kolaps, te da bi mogla ostati bez hrane. Muris je proizvođač mlijeka, kaže otkupna cijena varira od 0,70 do 0,90 feninga po litru i uspijeva prodati ono što proizvede, ali kaže kako nije stvar u pojedincima već u opstanku cijelog sistema.

“Mi imamo za tri četvrtine smanjen broj poljoprivrednih gazdinstava u FBiH. Tri četvrtine ljudi je odavde otišlo, jednostavno je napustilo ovu patnju, ovu muku od sistema i ljudi su otišli u zemlje gdje su možda su kao ljudi degradirani, možda nisu građani prvog reda u toj EU ali su sasvim sigurno plaćeni za onaj posao koji obavljaju, istu vrstu posla rade i nemaju nikakvih pritisaka”, naveo je Muris Mujanović, proizvođač mlijeka.

Troškovi proizvodnje su porasli, a otkupne cijene ne prate poskupljenja kažu poljoprivrednici. I plastenička proizvodnja je u krizi, a problem je i nepostojanje podsticaja za ovu vrstu proizvodnje na nivou Federacije.

“ZDK podstiče određenim sredstvima plasteničku proizvodnju ali to nije dovoljno, ova sredstva su zaista neophodna, čuli ste na sastanku, naši su zahtjevi da plastenička proizvodnja, poticaji za plasteničku proizvodnju mora zaista da se uvrsti u Federalni pravilnik za poticaje“, kazao je Edin Skeledžija, predstavnik Udruženja plasteničke proizvodnje.

Zamjerili su Vladi što se kažu oslanja na uvoz nekvalitetnih poljoprivrednih proizvoda umjesto da podrži domaće.

“Neophodna je pomoć države, ustvari to nije pomoć države to su zakonske obaveze koje bi Vlada trebala da ispoštuje prema poljoprivredi. A mi ćemo dalje korake poduzimati, malo ćemo se raspitati i zašto je poljoprivreda pala sa trećeg mjesta plaćanja, na Bog zna koje mjesto, znači nema nas uopšte, ako bi se ne daj Bože usvojilo to privremeno finansiranje poljoprivrede tu nema ništa, nema je uopšte a poljoprivreda je prije bila na trećem mjestu po redu plaćanja. Znači, inostrani dug, penzioneri pa poljoprivreda. Oni su sad sebe stavili na prvo mjesto i onda sad premijer ili bilo ko priča e to je 18 %, a je li vidi taj isti premijer da su imputi koji idu u poljoprivredu 400 % veći”, rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Poluprazne farme

U RS kažu budžet je naglo skočio, istuču i kako su zadovoljni ali i tamo je proizvodnja u katastrofalnom stanju.

“Ovaj budžet koji vi imate i svi za ovoliko poljoprivrednih proizvođača, nas u Semberiji je bilo 2015. godine nekih 20 hiljada poljoprivrednika u tri općine, sada nas ima 5, i džaba je budžet 180 miliona, nema ga ko potrošiti, nema kome doći do ruku i to su sve poluprazne farme, ko je god farmu ispraznio ja ga ne pamtim da je napunio”, naveo je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljporivrednika Semberije i Majevice.

Poljoprivrednici čekaju srijedu i ishod sjednice, pa će kažu nakon toga u naredne korake. Možda je jedan od njih i udruživanje poljoprivrednika na nivou države kako bi mogli koristiti i sredstva iz fondova EU.