Juče smo objavili kako su sa 30. septembrom, dugovi prema Poreskoj upravi FBiH od strane poreskih obveznika skoro 2 milijarde i 700 miliona KM, no taj dug je mnogo veći, jer su na ovom spisku ovbuhvaćeni dužnici čiji je dug preko 50.000 KM. Sa onima ispod ove cifre, taj dug je više od 3 milijarde i 100 miliona KM.
Šerif Isović, direktor Poreske uprave FBiH za N1 kaže da ova sva dugovanja obuhvataju 66.000 poreskih obveznika.
“155.000 je predmeta u postupku prisilne naplate, a samo u ovoj godini smo donijeli preko 38 rješenja o pokretanju postupka prisilne naplate”, kaže Isović.
Rudnici u FBiH duguju oko 560 miliona KM
Kaže kako je pitanje duga kompleksno pitanje, koje opterećuje Poresku upravu, jer se ovi dugovi nagomilavaju zadnjih dvadesetak godina, a odnose se na poreze i doprinose. Preko 50 % ovog duga se odnosi na organe države, FBiH, Kantona i opština.
“Dug je nastao jer se preko tih javnih preduzeća na izvjestan način nastojala voditi neka socijalna politika u smislu smirivanja socijalnih efekata i dopuštalo se da se isplaćuje plata bez doprinosa. Mi smo 2016. aktivno počeli da se bavimo pitanjem duga, oštro. Tada smo zagovarali sveobuhvatna rješenja, pa smo krajem 2017. napravili i prema ministarstvu finansija FBiH, poslali Zakon o djelimičnom otpisu i naplati duga. Šteta je što jedan ovakav zakon nismo donijeli. Iz razloga što bi u ovom periodu jedan dio tih dugova naplatili”, dodaje Isović.
Kaže kako je stanje duga takvo da neće naplatiti ovaj dug iz više razloga.
“Ako uzmemo firme koje su u stanju duga, stečajni postupak, postupak likvidacije, postupci proglašavanja nelikvidnosti, ako pogledamo samo tri grupe ovih obveznika, duguje se negdje skoro 700 miliona KM javnih prihoda, a od njih se neće moći naplatiti dug, možda 10-15% maksimalno”, poručuje Isović.
Problem je kaže i u parcijalnom rješavanju ovog pitanja, jer su se donosili Zakoni ili uredbe za određeni broj poreskih obveznika, gdje nije bilo pravih rezultata.
“Primjer rudnika u FBiH, duguju oko 560 miliona KM, dugovali su puno manje 2016, ali konstantno zaključcima Vlade FBiH njima se produžava moratorij na neplaćanje njihovih poreskih obaveza iz razloga što su se donosili zaključci da Poreska uprava ne donosi odluke o prislinoj naplati. Tako je sa zdravstvenim institucijama. Oni koji su u vlasništvu organa vlasti su svoj položaj koristili da na izvjestan način ne plaćaju svoje obaveze, upravo se rokovodeći se time, ko će jednu bolnicu ili rudnik blokirati, jer će radnici izaći na ulicu”, ističe Isović.
Kaže da su na više načina pokušali provođenje postupka prisilne naplate, zagovarali konceptualno rješenea naplate javnih prihoda, napisali ispred Poreske uprave Zakon, koji bi tvrdi imaoefekta da se dug naplati.
“Ovim odlaganjem, dugovi se gomilaju, a rješenja nema. Postižu se dogovori, koji moraju biti ozakonjeni. Nemamo postojećim zakonom rješenje dogovora, ako se želi neki dogovor on se mora propisati Zakonom. On raste po raznim osnovama. Jedan raste kroz tekuće obaveze, kao što su rudnici, a imamo Željeznice koji smanjuju dug, ali im i raste jer je kamata 0,004% dnevno, 6% godišnje i sama kamata im povećava dug. Predlagali smo zato integralni zakon koji bi vrijedio za sve, na način da se na jednak način propišu postupci, procedure i uslovi plaćanja duga i eventualno neke pogododnosti koji se tiču starog duga i zateznih kamata. Mi imamo jedan dug u suprotnosti sa Zakonima. Dug po Zakon o zdravstvenom osiguranju zastarjeva za 5 godina, a po Zakonu o Poreskoj upravi ne zastarjeva. Imamo tu jako puno problema oko neusaglašenosti propisa”, govori Isović.
Potrebni hardver i softver
Kaže kako je problem i u Zakonima donesenim na posljednjim sjednicama u Parlamentu FBiH, a koji se tiču povećanja minimalne plate.
“Populistički izađu i kažu ukinućemo doprinose, primjenjujemo od 01. januara Zakon. Evo sada je popularno ova dva Zakona, koji je dostavila prethodna vlada u parlametnu, znate li šta piše u tim zakonam. U tim zakonima piše da nisu potrebna nikakva budžetska sredstva. To je nemoguće. Moramo nabaviti hadrver i softver za implementaciju tog zakona. Ne možemo otići na pijacu i nabaviti ga. Moramo ga nabaviti, a moramo u tom slučaju primjeniti Zakon o javnim nabavkama. Vrijednost im je veća od milion KM, to je međunarodni vrijednosni razred, sve procedure, objaviti tender, mora proći kroz tendersku proceduru od 45 dana, da nema nikakvih žalbi, rok za implementaciju ne može biti ispod 60 dana. Da bi implementirati ta dva zakona, svaki poreski obveznik mora promijeniti softver za obračun plata, jer je potpuno drugačiji sistem. Svi će imati probleme i dovešće do sloma Poreske uprave”, kaže Isović.
Poreska uprava je od 2002-2023 promijenila tri softvera. Preporuka MMF-a je da se mora izdvojiti više od 100 miliona za Poresku upravu. Hrvatska je izdvojila za svoju poresku upravu više od 260 miliona KM kada su softveri u pitanju.
“Ne može Poreska uprava FBiH na 2-3 miliona ili ranije do milion što smo dobijali razvijati softver, razvijati informacioni sistem. Informacioni sistem je krvotok uprave. Imamo trenutno sistem koji obrađuje najviše podataka u državi. Ni jedan ne obrađuje toliko podataka kao PU FBiH. PU je 2002. godine kada je imala 30% obima posla u odnosu na danas. Tada smo imali 300 zaposlenih. Sada imamo manje, odlazi nam 58 ljudi u penziju, a nismo dobili saglasnost za prijem tih ljudi. Zaposlenici nam bježe na bolovanje zbog opterećenosti. Prošli mjesec 226 na bolovanju, više nego u koroni”, kaže Isović.
Dodaje kako tim dobija utakmicu. Pojedinac je može igrati, ali sa neizvjesnim rezultatomi i sigurno sa manjim učinkom nego kada to radi jedan tim.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare