Poskupljenjima ne nazire se kraj: Ima li dovoljno rezervi hrane u BiH?

"Bojim se i da će hrane nestati, bojim se i da ne bude rata. Bojim se svega", kazala nam je jedna prolaznica.

Građani, uglavnom, reaguju ovako. A dok se predstavnici entitetskih vlasti, barem za javnost, slažu kao rogovi u vreći, ovaj put jedinstveni u stavu. Sve je pod kontrolom.

"U ovom momentu nije ugrožena BiH po tom pitanju. Ali, niko od nas ne može prognozirati šta se može desiti", kazao je Radovan Višković, premijer RS.

Može premijer FBiH Fadil Novalić, koji odgovorno tvrdi da hrane neće nestati:

"Sasvim sigurno imamo dobavu izvana pšenice, znači ugovorene i dogovorene i to neće prestati

Kako im vjerovati, pitaju se upućeni, ako nemamo uvida u robne rezerve. U Federaciji su podaci o tome državna tajna. S druge strane, kreće se u hitnu nabavku rezervi, pa je nejasno je li cilj uvećati postojeće količine, ili tek kupiti prve.

"Recimo, u susjednoj Srbiji, da lično predsjednik države pokazuje detaljne slike s magacina, govori o detaljima, bukvalno, maltene, koliko zrna graška ima", kazao je Igor Gavran, ekonomski stručnjak.

Konstataciju entitetskih vlasti da u rezervama RS postoji 16 hiljada tona pšenice, pojedini stručnjaci smatraju krajnje sramotnom. Radi se, pojašnjavaju, o zalihama u trgovinama, a ne o vlastitim robnim rezervama, pa je pitanje kako prehraniti milion stanovnika.

"Ako svako pojede po pola kilograma hljeba dnevno, to je dovoljno za mjesec dana. Mi imamo jedan strašan rizik. Deficit na hrani je jednak vrijednosti naše poljoprivredne proizvodnje. A to znači da pola stanovništva jede tuđu hranu koju mi nismo platili", smatra Aleksa MIlojević, ekonosmki stručnjak.

Sva ta panika, a rješenje je i više nego očigledno.

"Posijati što više toga", ističe Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

Federalno ministarstvo poljoprivrede prošle godine podsticalo je poljoprivredne proizvođače pšenice sa 590 KM po hektaru obradive površine, a i ove godine će nastaviti značajnim povećanjem podsticajnih mjera, obećavaju. A milion hektara zemlje je neobrađeno, podsjećaju poljoprivrednici.

"To govori samo o njihovom znanju, tj. neznanju. Pšenica je zasijana na jesen, pšenica se još malo treba dizati sa polja. Sljedeća, ozbiljna, sjetva pšenice, tek je na jesen", kazao je Nedžad Bićo, Udruženje poljoprivrednika FBiH.

Izvjesno je, tvrde stručnjaci, da se poskupljenjima ne nazire kraj.

Slušajući poruke nadležnih da nema pjesta panici, te da zaliha hrane ima dovoljno i stavove upućenih da je vlast neodgovorna, te da nam prijeti glad, stiče se utisak kao da se igramo gluvih telefona, te da građani nikada neće prestati biti taoci loših politika. I na kraju kada sve saberemo i oduzmemo, znamo da ništa ne znamo.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad