Povratak iz Njemačke može skupo koštati: "Porez na odlazak" može vas čekati godinama poslije

Njemački stručnjaci za porezno pravo upozoravaju na ključna pravila koja svaki iseljenik mora poznavati kako bi izbjegao neugodna finansijska iznenađenja i kaznene postupke, piše Fenix Magazin.

Ko je na udaru, a ko može mirno spavati?

Važno je odmah razjasniti: za veliku većinu radnika koji primaju redovnu platu i vraćaju se s ušteđevinom na računu, porez na odlazak ne postoji. Ako ste u jednostavnim radnim odnosima bez većih poslovnih udjela, dovoljno je uredno se odjaviti i predati poreznu prijavu za protekli period.

Zakon, međutim, strogo pogađa fizičke osobe i poduzetnike u nekoliko specifičnih situacija:

• Ako kao privatna osoba posjedujete udjele u kompanijama (1 posto ili više).
• Ako imate veći portfelj u ETF-ovima ili investicijskim fondovima (nabavna vrijednost veća od 500.000 eura).
• Ako ste registrovani kao obrtnik ili slobodni profesionalac (Gewerbe ili Freiberufler) pa selite poslovanje.
• Ako u Njemačkoj posjedujete nekretnine koje nastavljate iznajmljivati.

Šta se obavezno mora prijaviti poreznoj upravi?

Prilikom iseljenja iz Njemačke potrebno je poreznoj upravi dostaviti novu adresu u inostranstvu te regulisati sve preostale obaveze. Samostalni djelatnici i vlasnici obrta moraju službeno odjaviti svoju djelatnost (Gewerbeabmeldung).

"Finanzamt nakon toga najčešće traži detaljne odgovore: planira li se povratak u Njemačku te ostaje li u zemlji poslovna jedinica ili podružnica. Na osnovu tih odgovora poreznici procjenjuju stvarne porezne posljedice odlaska", pojašnjava njemačka advokatica za porezno pravo Esther Seibt-Pfitzner.

Osim toga, obaveza podnošenja godišnje porezne prijave (Steuererklärung) ne prestaje automatski. Za sve godine do trenutka iseljenja prijava se mora predati unutar propisanih rokova. Ko to zanemari, rizikuje službenu procjenu poreza od strane uprave, što u pravilu rezultira znatno višim iznosom, te pokretanje prekršajnog ili kaznenog postupka.

Nekretnine i dvostruko oporezivanje

Čak i ako trajno odjavite prebivalište u Njemačkoj, određeni prihodi ostaju oporezivi u toj državi. Tipičan primjer su prihodi od iznajmljivanja nekretnina koje posjedujete na njemačkom tlu.

Istovremeno, većina država primjenjuje princip oporezivanja svjetskog dohotka, što znači da novi porezni rezident u svojoj novoj zemlji stanovanja mora prijaviti cjelokupne globalne prihode. Iako Njemačka ima sklopljene ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s više od 100 država, ti sporazumi ne rješavaju automatski sve praktične prepreke te u pojedinim situacijama može doći do povećanog poreznog opterećenja.

Poseban oprez potreban je i kod nasljedstava i poklona. Čak i do pet godina nakon odlaska iz Njemačke, pokloni ili nasljedstvo mogu podlijegati njemačkom porezu ako prelaze propisane neoporezive iznose, a ako je u ostavinsku masu uključena njemačka imovina, taj se rok dodatno produžava.

Šta je "Wegzugsteuer" (porez na odlazak)?

Jedna od najskupljih stavki prilikom trajnog napuštanja Njemačke jeste porez na odlazak (Wegzugsteuer). On se primjenjuje na udjele u kapitalnim društvima (poput d.o.o. / GmbH ili d.d. / AG) pod dva uslova:

• Da je osoba u posljednjih 12 godina najmanje sedam godina bila neograničeno porezno obavezna u Njemačkoj.
• Da je u bilo kojem trenutku u posljednjih pet godina posjedovala najmanje jedan posto udjela u kompaniji.

U tom slučaju Finanzamt fiktivno tretira odlazak kao da je osoba prodala svoj udio po trenutnoj tržišnoj vrijednosti. Razlika između nabavne i tržišne cijene oporezuje se kao fiktivni dobitak.

"Pri visokim procijenjenim vrijednostima, uz porez na dohodak, crkveni porez i solidarni prirez, efektivna stopa poreza brzo dostigne 48 posto i više – iako osoba zapravo nije prodala ništa niti je ostvarila ijedan euro stvarne zarade", upozorava berlinski porezni advokat Eugen Mehlhaf.

Pravila za ETF-ove i investicijske fondove

Od 2025. godine proširen je obuhvat pravila o oporezivanju odlaska pa se ona primjenjuju i na ETF-ove te klasične investicijske fondove u dva slučaja:

Ako je iseljenik u proteklih pet godina posjedovao najmanje jedan posto udjela u nekom fondu.

Ako u trenutku iseljenja posjeduje udjele u pojedinačnom fondu čiji su troškovi nabavke (nabavna vrijednost) iznosili najmanje 500.000 eura.

Važno je napomenuti da se prag od pola miliona eura gleda prema nabavnoj cijeni, a ne trenutnoj tržišnoj vrijednosti, te se računa za svaki fond zasebno. Naprimjer, ulagač koji ima 400.000 eura u fondu A i 450.000 eura u fondu B ostaje ispod navedenog praga. U slučaju prelaska praga, plaća se porez na fiktivni porast vrijednosti.

Samostalni djelatnici i slobodne profesije

Za obrtnike i slobodna zanimanja primjenjuje se srodan mehanizam (Entstrickungsbesteuerung). Ako presele svoju poslovnu imovinu izvan granica Njemačke, država oporezuje razliku između knjigovodstvene i tržišne vrijednosti poslovanja.

To može postati izrazito skupo kod nematerijalne imovine, poput autorskih prava ili same baze klijenata, koja nema knjigovodstvenu vrijednost pa cjelokupna procijenjena tržišna vrijednost ulazi u poreznu osnovicu.

Za sve radnike s jednostavnim primanjima i klasičnom štednjom odlazak je porezno potpuno bezbolan. Međutim, svako ko posjeduje nekretnine, udjele u kompanijama ili veći investicijski portfelj trebao bi se pravovremeno posavjetovati s poreznim savjetnikom kako bi na vrijeme iskoristio zakonske mogućnosti i smanjio finansijski udar.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad