Pored rasta cijene životnih i drugih namirnica- nije ostao pošteđen ni građevinski materijal. Poskupljenje seže čak i do 30 posto. Građevinske firme su na velikom udaru, pa se nerijetko dešava i obustava realizacije već dogovorenih projekata.

Pojedine vreće kreča prije godinu koštale su 5,20 KM. Sada su 6,00 KM. Za stiropor se izdvajalo 4,80 KM, sada je i on 6,00 KM.

Prije godinu dana vreća cementa od 25 kg koštala je 6,50 KM. Kako je vrijeme prolazilo njena cijena je rasla. Trenutno košta 7,80 KM. Na stotine takvih vreća potrebno je za svaki građevinski projekat.

I tu priča o rastu cijena građevinskog materijala ne završava. Pet kilograma eksera koštao je 12,5 KM sada je već 20,00 KM. Cijena armature naročito se povećala.

“Dakle, cijena armature značajno je porasla i prema pojedinim presjecima mreža, šipka i do 70 posto. Varirala je drastično cijena u odnosu na prošlogodišnju. To je mnogo otežalo rad. Određeni projekti su stopirani jer su ljudi morali zaustaviti, ako su bili na gubitku naročito, da ne bi otišli u propast”, naveo je Mirsad Hadžić, građevinski inžinjer .

Otežavajuća okolnost je i zakonska odredba koja ne dozvoljava promjenjivost cijene.

“Nema klizne skale, avansnog plaćanja i imamo slučajeva da su odustali od posla i onda je ugovorni organ koji je raspisao tendere aktivirao bankarsku garanciju”, dodao je Ernes Đelmić iz firme Seta Inženjering Zavidovići.

Mnoge firme su u problemu. Po jednoj cijeni su dogovorili poslove, a onda na njima ostaje teret povećanja cijene materijala.

“I u postojećem zakonu o javnim nabavkama postoji mogućnost da se uvede odredba o promjenjivosti cijena, samo nam je potrebna formula koja će definisati način promjene cijene”, naglasio je Ljubiša Tanić iz Područne privredne komore Istočno Sarajevo.

Formulu su pronašli u Hrvatskoj koja se s ovim problemom suočila prije nekoliko mjeseci. Veći dio tereta treba preuzeti naručilac radova.

“Kada dođe do ovakvog nenadanog događaja treba platiti razliku i cijeni i povećanje cijene materijala. Ovakav događaj se nije desio u zadnjih 20 godina i sve formule koje su se koristile koristile su se za vrijeme inflacije koje nije dugo bilo kod nas, a nadam se ni kod vas”, navela je Mirjana Čagalj iz Hrvatske gospodarske komore.

A dok se bh. građevinski sektor nada uvođenju adekvatne formule, ostaje mu samo borba za opstanak.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad