Rastu cijene karata, padaju prihodi zbog gašenja Koksare: Teška godina za Željeznice FBiH

Zašto dolazi do poskupljenja karata?

Hadžibegić navodi da je osnovni razlog povećanja cijena usklađivanje s odredbama Grupe javnih prevoznika pri Privrednoj komori.

“Povećanje, na povećanje nas je navela jedna odredba, odnosno naredba odbora Grupe javnih prevoznika, odnosno javnog prevoza putnika pri privrednoj komori, koja nas je upozorila da su naše cijene od 41% do 51% niže za razliku od rimskog prijevoza. Faktički, da nismo uradili ovo povećanje, bili bismo podložni nekim kaznama i odredbama. Jednostavno, morali smo uskladiti cijenu minimum da ne bismo došli u problem. Dakle, to je osnovni razlog povećanja ovih cijena”, rekao je Hadžibegić.

Cijena karte Sarajevo–Ploče u jednom pravcu iznosi 29,30 KM, dok povratna karta košta 48,30 KM.

Povlastice koje se ukidaju odnose se isključivo na grupe od 30 i više putnika.

“Oni su prije uživali povlasticu od 50%, a od 1. marta će ostvarivati 30%”, pojasnio je.

Na pitanje da li očekuje pad broja putnika zbog poskupljenja, odgovara:

“Pa nisam siguran. Mislim da mi imamo prilično postojanu klijentelu i ljude koji su se navikli na udobnost vožnje vozom, na naša putovanja, tako da ne mislim da će uticati. Kažem, i dalje mi ostajemo značajno jeftiniji od cijena u drumskom prevozu, tako da ne očekujem smanjenja putnika.”

Digitalizacija: kupovina karata putem aplikacije i weba

Jedan od ključnih projekata je uvođenje sistema elektronske prodaje karata.

“Digitalizacija, odnosno sistem elektronske prodaje karata koji je u fazi, ajde da kažem tenderske, tender još uvijek nije izašao, će donijeti više stručne koristi. Prije svega, to odnosi se na putnike, kojima biti olakšana kupovina karte. Znači moći će kupiti kartu putem aplikacije, putem weba, na kartomatima, na blagajnama bez onih redova, bez ručno pisanih karata, ono su navikli. Tako da kažem, na neki način će se olakšati.”

Digitalni sistem omogućit će i bolju kontrolu popunjenosti vozova.

“Istovremeno, pružiće bolji uvid i kontrolu nama o broju putnika, odnosno broju prodatih karata, gdje mi imamo pritužbe putnika u zadnje vrijeme da su kompozicije prebukirane itd. Na ovaj način ćemo mi znati tačno broj karata koji se može prodati, znači broj sjedećih i stajaćih mjesta i imat ćemo jedan bolji uvid.”

Hadžibegić ističe i finansijski aspekt.

“S treće strane sklonit ćemo gotovinu iz opticaja. Na taj način smanjujemo mogućnost bilo kakve manipulacije, odnosno postrožujemo kontrolu naplate i očekujemo da će nam i prihod porasti samim uvođenjem ovog digitalnog sistema.”

Konačno, sistem će omogućiti precizne izvještaje prema Ministarstvu prometa i komunikacija.

“I naravno kao četvrto, možda i najvažnije za javnost je da ćemo imati jedan detaljan uvid svih putnika na svim relacijama. To je ključna osnova za izvještaje prema Ministarstvu prometa i komunikacija. Da bi onda oni znali vrednovati koje su to linije od javnog interesa gdje trebaju eventualno dodatno sufinansirati sredstva za uspostavljanje dodatnih linija.”

18 novih stajališta u Kantonu Sarajevo

Željeznice FBiH u saradnji s Kantonom Sarajevo razvijaju model prigradske željeznice, koji se pokazao uspješnim tokom rekonstrukcije tramvajske pruge.

“Model koji smo razvili u saradnji sa kantonom Sarajevo je ovaj model prigradske željeznice, znači neki taj urban commuting koji imamo i pokazao se kao vrlo uspješan. U unapređenju, znači kad je instaliran, on je prvobitno instaliran kad se radila rekonstrukcija tramvajske pruge u Sarajevu. pa je onda kanton, da bi omogućio alternativu građanima, kanton Sarajevo uveo zajedno sa željeznicama ušao u ovaj program.”

Planirana je izgradnja 18 novih stajališta.

“Trenutno radimo projektovanje, znači trenutno se radi projektovanje pet stajališta od ukupno 18 za koja smo zaključili jedan okvirni sporazum. Čim se naprave idejni projekti, općine će podržavati u smislu administrativnih procedura da ubrzaju izdavanje urbanističkih saglasnosti kako bi se mogli napraviti glavni projekti, a onda i svi ostali urbanističko-tehnički uslovi da se zadovolje, da se krene sa izgradnjom.”

Za sada je fokus na Kantonu Sarajevo, ali interes pokazuju i drugi kantoni – Unsko-sanski, Tuzlanski i Hercegovačko-neretvanski.

Zašto nema voza Sarajevo–Banja Luka?

Jedan od ključnih problema je zastarjela infrastruktura.

“Prvo, naše stanje infrastrukture u koje je trenutno je da imamo dosta pruga koje nisu remontovane i to duži niz godina. To nam značajno smanjuje brzine koje su ključni faktor za putnički prevoz. Ako putniku ne omogućite da na brzi jednostavan način dođe do destinacije koju želi, jednostavno on bira neku alternativu.”

Dodaje da su potrebna sistemska ulaganja.

“Treba nam jedna sistemska reforma zaista pristup jedan sveobuhvatan detaljan ozdravljenja i smisleno strukturna ulaganja i u infrastrukturu i u operatera. Mi planiramo i digitalizaciju, planiramo i uvođenje nekih novih linija, ali smo prilično limitirani kapacitetima koje imamo.”

Linija Sarajevo–Zagreb: Sve zavisi od subvencija

Govoreći o međunarodnim linijama, Hadžibegić je potvrdio da se radi na ponovnoj uspostavi linije Sarajevo–Zagreb.

“Ministarstvo komunikacija i transporta na nivou BiH ima jedno zajedničko operativno tijelo formirano sa Ministarstvom Republike Hrvatske, gdje je jedna od tema uspostava ove linije. Mi iduće sedmice imamo sastanak sa HŽ Prevozom Putnika, gdje je isto tako jedna od tema uspostava ove linije.”

Ključno pitanje je finansiranje.

“U principu, tehnički se to da izvesti, pitanje je samo novca, odnosno subvencije, da li su svi učesnici spremni da subvencioniraju, odnosno učestvuju u troškovima uspostave te linije. Za vašu informaciju, putnički prevoz je u principu neprofitabilan svugdje. Vi uvijek imate određeni dio nepokrivenog tog troška koji vam institucije vlasti trebaju nadomjestiti zbog javnog interesa.”

Gašenje Koksare: Udar od 25 miliona KM

Jedan od najvećih izazova je gašenje Koksare u Lukavcu.

“Vrlo smo u teškoj situaciji… Evo sad imamo jednu goruću situaciju sa gašenjem Koksare u Lukavcu, koja direktno predstavlja jedan udar na prihode Željeznica, obzirom da je Koksara bila otprilike neka 25% do 30% izvora prihoda od usluga od kojih mi živimo.”

Prema njegovim riječima, gubitak iznosi oko 25 miliona KM, od čega je oko pet miliona učešće Željeznica RS.

“Tako da je to zaista udar i na jedne i na druge željeznice.”

Plate, sindikati i zaštitna oprema

U toku su kolektivni pregovori sa sindikatima.

“Plaće jesu zaista male. Dobar dio ljudi koji prima minimalne plaće je ostao na tom nivou, znači to je nekih preko 600 ljudi po mojoj zadnjoj informaciji. Struktura primanja se primakla minimalnoj plaći, tako da imate neke kvalifikacione strukture koje ne bi trebale biti na nivou minimalne plaće, ali zapravo su jako blizu gdje mi moramo intervenirati.”

Dodaje da će nakon rebalansa plana poslovanja biti jasnije koliko prostora postoji za ispunjenje zahtjeva.

Govoreći o službenoj i zaštitnoj odjeći, kaže da su problemi povezani s procedurama javnih nabavki i sudskim sporovima.

“Dok podvučemo, dok napravimo ovaj rebalans, onda ćemo vidjeti šta je moguće uopšte nabavki da se uradi.”

Ostaje li linija prema Pločama

Hadžibegić potvrđuje da linija Sarajevo–Ploče ostaje aktivna.

“Mi smo od novembra prošle godine uveli cijelogodišnju liniju Sarajevo–Ploče. Nekad je ona bila sezonska, sad smo je postavili cijelogodišnju u dane vikenda.”

Zaključuje da su reforme neophodne i da je potrebna dugoročna vizija razvoja željeznica.

“Nemamo još puno vremena, moramo krenuti danas da bi bili spremni. Da nas ne bi dočekala sudbina nekih industrijskih centara koji su preko noći došli u situaciju da imaju problem sa radnicima. Moramo danas pokrenuti te reforme i mislim da će biti te volje.”

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad