Ekonomija EU i eurozone naglo je usporilo u trećem tromjesečju u okruženju visokih cijena energije i podignutih troškova zaduživanja, pokazala je u ponedjeljak prva procjena evropskog ureda za statistiku.

Godišnja inflacija u eurozoni u oktobru je ponovo ubrzala, dosegnuvši 10,7 posto, novu najvišu razinu od uvođenja eura, pokazale su u ponedjeljak procjene Eurostata, odražavajući ubrzani rast cijena energije i hrane. U rujnu je godišnja inflacija iskazana harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u 19 zemalja koje dijele zajedničku evropsku valutu iznosila 9,9 posto, pokazuju tablice statističkog ureda.

Rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini dosegnuo je tako novu najvišu razinu od uvođenja zajedničke europske valute 1999. godine. Eurostat inače izračunava inflaciju od 1996.

#BREAKING Eurozone inflation leaps to record 10.7%, whilst Eurozone economic growth slowed to 0.2% in Q3: Eurostat pic.twitter.com/5uzkmXQGOM

— AFP News Agency (@AFP) October 31, 2022

U usporedbi s rujnom potrošačke su cijene u mjesecu na izmaku u prosjeku porasle 1,5 posto, blago ubrzavši na mjesečnoj razini, pokazuje tablica Eurostata. I u oktobru je najveću podršku rastu cijena pružila energija, poskupjevši za 41,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, te za 6,5 posto u odnosu na prošli mjesec. U septemberu je na godišnjoj razini poskupjela za 40,7 posto.

Ubrzao je i rast cijena hrane, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, na 13,1 posto, s 11,8 posto u rujnu. Na mjesečnoj razini, potrošačke cijene u toj kategoriji proizvoda porasle su 1,5 posto. Kad se izuzmu promjenjive cijene energije i hrane, godišnja inflacija je iznosila 6,4 posto, nakon septembarskih šest posto.

Baltik s inflacijom iznad 20 posto

Daleko najviše stope inflacije ponovo su bilježile baltičke zemlje, na čelu s Estonijom gdje je iznosila 22,4 posto. U Litvi i Latviji cijene su porasle za 22 odnosno 21,8 posto. Ukupno 11 zemalja bilježi dvoznamenkaste stope inflacije, pokazuju Eurostatove procjene.

U skupini zemalja s rastom cijena u rasponu od 10 do 20 posto najvišu stopu inflacije ponovo su bilježile Nizozemska i Slovačka, od 16,8 odnosno 14,5 posto. U Njemačkoj i Italiji, najvećem i trećem po veličini evropskoj ekonomiji i važnim hrvatskim trgovinskim partnerima, cijene su porasle 11,6 odnosno 12,8 posto.

Od ostalih važnih trgovinskih partnera, susjedna Slovenija bilježi inflaciju od 10,3 posto. Najnižu godišnju stopu inflacije i u oktobru je imala Francuska, druga najveća ekonomija eurozone, gdje je iznosila 7,1 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.

Na mjesečnoj razini, cijene su pale samo u tri zemlje, u Estoniji za 1,6 posto, u Grčkoj za jedan posto, a na Malti za 0,6 posto. Najviše su pak porasle u Italiji, za četiri posto, pokazuju tablice Eurostata.

I ekonomija usporila rast

Ekonomija EU i eurozone naglo je usporilo u trećem tromjesečju u okruženju visokih cijena energije i podignutih troškova zaduživanja, pokazala je u ponedjeljak prva procjena evropskog ureda za statistiku.

Sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) u EU i eurozoni porastao je u trećem tromjesečju za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izračunali su statističari.

U drugom tromjesečju bio je porastao za 0,7 posto u EU i za 0,8 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.

Na godišnjoj razini BDP je u EU u trećem tromjesečju uvećan za 2,4 posto, nakon 4,3-postotnog rasta u razdoblju od travnja do lipnja.

U eurozoni uvećan je za 2,1 posto, upola slabije nego u proljetnom tromjesečju, pokazuju izračuni Eurostata.

Solidan rast u Švedskoj

Među 10 zemalja članicama čijim je podacima europski statistički ured raspolagao najsnažnije je u trećem kvartalu na tromjesečnoj razini porastao BDP u Švedskoj, za 0,7 posto.

Slijede Italija s rastom aktivnosti za 0,5 posto, te Portugal i Litva gdje je porasla 0,4 posto.

Pad BDP-a na tromjesečnoj razini bilježile su tri članice, a najveći je bio u Latviji, gdje je potonuo za 1,7 posto.

Slijede Austrija i Belgija s padom aktivnosti za 0,1 posto.

Podaci za Češku označeni su povjerljivima do 1. studenoga.

Pad u Latviji

Na godišnjoj je razini ekonomska aktivnost u svih 10 zemalja članica čijim je podacima Eurostat raspolagao bilježila rast u trećem tromjesečju, uz izuzetak Latvije gdje se smanjila za 0,4 posto.

Najviše je porasla u Portugalu i Španjolskoj, za 4,9 odnosno 3,8 posto.

Slijede Švedska i Italija s rastom aktivnosti za 2,5 posto.

Ekonomsku aktivnost zakočili su ovog ljeta visoki troškovi energije čiji je rast snažno ubrzao nakon što je Rusija smanjila isporuke plina zbog sankcija koje su joj zapadne zemlje uvele u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu.

Na samom kraju tromjesečja plinovod Sjeverni tok 1 oštećen je u eksplozijama čiji uzrok zapadne zemlje još istražuju, sumnjajući u sabotažu. Rusija nije uključena u istragu.

Ekonomiju koče i podignute kamatne stope u SAD-u i eurozoni kojima američka i evropska središnja banka (ECB) pokušavaju obuzdati visoku inflaciju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad