Sat otkucava za Bosnu i Hercegovinu: Posljednja šansa za izbjegavanje sive liste Moneyvala

O ovoj gorućoj temi, u emisiji "Novi dan" na televiziji N1, govorili su ekonomista Admir Čavalić i Faris Bogunić, direktor Sektora za specijalizirani nadzor Agencije za bankarstvo FBiH.

Politička blokada i opasnost za međunarodni ugled

Već punu godinu dana čeka se na usvajanje dva krucijalna dokumenta: Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom te Zakona o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Ekonomista Admir Čavalić upozorava da su tehnički detalji usaglašeni, ali da problem leži u nedostatku političke volje.

"Problemi nastaju na nivou entiteta, konkretno Republike Srpske, gdje ne postoji politička volja da se ovo stavi na dnevni red. Imamo dva scenarija: da probijemo rokove ili da se, što nije rijetkost u BiH, sve zakuca kampanjski u zadnjem trenutku", pojašnjava Čavalić.

Neusvajanjem ovih zakona, Bosna i Hercegovina međunarodnoj zajednici šalje izuzetno lošu poruku.

"Ostavljamo prostor za pranje novca i finansiranje terorizma. Emitujemo poruku da naš finansijski sistem nije pod adekvatnom regulativom i nadzorom u realnom vremenu. To je ogroman problem za investitore i kreditore. Možemo špekulisati da postoje specijalni interesi koji žele da BiH bude raj za pranje novca, ali uvjeren sam da je ovo trenutno isključivo politička slagalica koja se nije do kraja složila", ističe Čavalić.

Reputacijski rizik i posljedice za privredu

Faris Bogunić podsjeća da je evaluacija eksperata Moneyvala trajala čak tri godine i obuhvatila razgovore sa preko 130 institucija i pravnih lica. Iako je bankarski sektor u BiH prepoznat kao najuređeniji, uz dobar pristup oba entitetska regulatora, država je ipak ušla u jednogodišnji period pojačanog nadzora.

"Reputacijski izazovi i rizici su ogromni. Mi se nadamo da će se ovi zakoni, baš kao i Zakon o sprečavanju pranja novca prošle godine, usvojiti u foto-finišu. To obično tako biva kod nas", navodi Bogunić.

Kada je riječ o konkretnim posljedicama boravka na sivoj listi, Bogunić naglašava da će najveći teret podnijeti domaća privreda.

"Posljedice možemo očekivati prvenstveno kod privrednih subjekata koji rade velika međunarodna plaćanja, odnosno onih koji se bave izvozom i uvozom. Što se tiče fizičkih lica i doznaka iz dijaspore, na bazi iskustva iz prethodnog perioda kada je BiH bila na sivoj listi, nije bilo značajnijih poremećaja za građane", zaključio je Bogunić.