World Trade Centar Sarajevo nije samo projekat gradnje objekta, već prvenstveno pruža niz usluga koje će postati dostupne već početkom naredne godine. Šta je sve planirano, na koji način će se graditi za Novi dan govori Zoran Puljić, predsjednik Nadzornog odbora WTC Sarajevo.

Na koji način se došlo do licence za glavni grad BiH?

“Ovo je jedna predivna vijest za BiH. Mi smo prva firma u našoj bivšoj Jugoslaviji koja je dobila ovu licencu, i trebalo je jako puno vremena u smislu prolaska svih onih striktnih kriterija koji se tiču nekretnina i servisa koje želimo ponuditi, a uz to ide i ogromna cijena same licence. To je globalna licenca prisutna na više od 300 lokacija u 89 zemlja svijeta, jedan ogromna vrata u svjetsku trgovinu i nije bilo ni malo lako da prvi u regonu koji ulazimo u takvo nešto”, ističe Puljić.

BiH – ravnopravni partner u trgovini

World Trade Centar je opisao kao jedno poznato lijepo mjesto u gradu u kojem se dešava globalna trgovina.

“Međutim, to je ono što mi vidimo, ono što ne vidimo je važnije, a to su usluge koje nude. Usluge su razne, tipovi WTC su razni, mogu biti aerodromi, luke, zgrade, privredna komora itd. Da bi se dobila licenca, taj dio usluga mora biti jako dobro razvijena vizija i na koji način mi kao BiH možemo doprinijeti globalne mreže svjetskih trgovačkih centara. World Trade Centar se ovih dana bavi održivosti, nije samo kako da kupimo i prodamo, nego kako da je učinimo održivijom”, navodi Puljić, i nadovezuje se:

“Kolega Ajdin i ja smo bili prije 20-ak dana u New Yorku gdje smo dobili tu licencu. Na toj njihovoj sjednici godišnjoj i nisam bio svjestan ogromnog potencijala koji ti ljudi nude. Ova mreža za BiH je puno bolja, jer nas smatraju ravnopravnim partnerom u trgovini, dok smo u Davosu kao region nezanimljivi, a ne kao sama BiH”.

Kad se pogleda geopolitička kretanja u svijetu, napominje, vidimo krizu u Njemačkoj, njemačka ekonomija usporava, euro opada u odnosu na dolar, vidimo pritisak iz Kine, vidimo puno stvari kojima se EU mora baviti, a nama se bavi, nažalost samo zato što mora, tako da mi njima nismo prioritet.

“Svjetski trgovački centar nam daje jednu paralelnu infrastrukturu, mi putem ovoga možemo pristupiti bilo kojoj kompaniji bilo gdje u svijetu, to za naše privrednike znači da mogu pristupiti kvalitetnijem dobavljaču, a i kupcu da taj kupac može i ne mora biti u EU. I zato je ovo jako važno i ako želimo naprijed, moramo imati pristup kvalitetnim tržištima i razvijat kvalitetne proizvode. Upravo u tom dijelu naše usluge, je ono što su odlučili u New Yorku, da ova kompanija bude nosilac licence u BiH”, naglašava Puljić.

Nova radna mjesta

Pojasnio je o kojim uslugama je riječ: “Jedna stvar je biznis klub koji je fokusiran da zajedno sa udruženjem poslodavaca, vanjskotrgovinskom komorom, sa partnerima kreiramo vertikale koje onda možemo da uvezujemo sličnim vertikalama negdje drugo u svijetu. Primjera radi, ako ste jedna srednja kompanija u BiH koja želi da prodaje u Indoneziji, u Maleziji… ako želimo prodavati tamo, i kad se pojavi Zoran Puljić, tu postoji nepovjerenje, oni mene ne znaju, ali ako se javite Svjetskom trgovačkom centru u Sarajevu i onda vas spoje sa WTC u Maleziji, i onda oni spoje te ljude, onda postoji pečat povjerenja”. 

Više ljudi i investitora koji su se udružili je zasluženo za ovu priču, jedan od primarnih lidera je Amer Bukvić, kaže, koji je jedan od idejnih tvoraca svega ovoga, zatim Edin Sejfo koji je u pozadini, ali i svi ispred Fondacije Mozaik, koji su odlučili da njihov zakladni novac, vakufski novac koji imaju ulože u Svjetski trgovinski centar, upravo zato što, ističe, vide lijep povrat na investiciju i ekonomsku korist za BiH.

Velike urbanističke promjene u Novom Sarajevu: Šta donosi regulacioni plan “Kvadrant C”?

Ekonomija

19. nov 2024 0

Ekonomija

19. nov 2024 0

“Bitno nam je da kreiramo kvalitetna radna mjesta mladim ljudima u BiH. WTC je jedna ogromna prilika za nas sve i vizija je da možmo kreirati dobra plaćena radna mjesta, kako bi naši mladi ljudi ostali tamo”, ističe Puljić.

Gdje će se graditi WTC?

“Postoji puno dezinformacija u medijima. Jedna je da se gradi na Vilsonovom šetalištu. To nije istina. Gradi se blizu Vilsonovog šetališta. Gradi se u ulici Zmaja od Bosne, preko puta Kasarne Maršala Tita, preko puta Univerziteta u Sarajevu, tamo gdje su oni redovi zgrada gdje je policija, to je državno, to ostaje. Između WTC i narednog reda poslovnih prostora, do Vilsonovog šetališta ostaje četiri i po duluma trga koji građani mogu preurediti kako god žele i mi smo otvoreni da pravimo tamo šta god građani predlože. Drugu stavar koju čujem u medijima, a koja nije tačna, je da se gradi 20 spratova. Gradi se isto onoliko koliko ima Raiffeisen banka sa strane i PMF sa druge strane, a to je prizemlje +5 , prizemlje +9 i prizemlje +12. Svi tu imaju slično 11 do 12 spratova i u liniji su. Na dva uža dijela će imati 12 spratova, pošto ima raznih vertikala, i to je vrlo bitno zbog vjetrokoridora”, kaže Puljić.

Kada su planirali zgradu, dodaje, napravili su da ona bude u jako lijepoj liniji kako ne bi smetala vjetrovima, jer je to je jako važno.

“Brinuli smo o tome kao i građani, i gledali da zgrada bude razbijena, tako da ne predstavlja nikakvu prepreku vjetrovima. Zgrade koje jesu prepreka vjetrovima su zgrada Institucija BiH i nova zgrada kod Hitne pomoći. Ovo zaista nije”, ističe sugovornik N1.

Navodi i da postoje studije o vjetrokoridorima koje su pažljivo istražili, a to je definitivno zavjetrina o kojoj govorimo, tako da, podcrtava, nema te blokade vjetrovima.

Gradnja krajem naredne godine?

Zbog čega takve dezinformacije, pitamo.

“I mi se pitamo zašto bi neko izbacio takve dezinformacije koje su očigledno pogrešne, i onda se pitamo da postoje neki drugi ljudi koji su ljubomorni na gradnji takvog jednog objekta u Sarajevu, da li postoje ljudi koji se plaše konkurencije jer su cijene u tom dijelu grada jako visoke u smislu poslovnih prostora…. Možda su neki treću razlozi i ne bih ulazio u njih. Ono što mi znamo jeste da dovodimo globalni bred, dovodimo priliku našim kompanijama da budu konkurentnije i činimo dobro lokalnoj zajednici i BiH”, kaže Puljić.

Kvadratura jeste oko 14 i po duluma, a čitav taj regulacioni plan o kojom se i danas raspravlja na nivou općine Novo Sarajevo, tvrdi, je samo 27 posto građen, a 63 posto su zajedničke površine – parkovi, sadržaji za djecu itd.

“Kad se pogleda cijeli Regulacioni plan, uključujuči ovaj trg koji sam spominjao je da je jedna od boljih uređenih dijelova grada. Bitno nam je da su to zeleni krovovi, zelene fasade i zgrada koja je energetski jako učinkovita i na taj način pomognemo da Sarajevo postane čišće”, naglašava Puljić.

Na kraju je kazao i da se nadaju čim prije gradnji, te da čekaju da država uradi svoj dio posao.

“Oni rade svojom brzinom, voljeli bismo da ide brže, ali nadamo se da krajem naredne godine bi se moglo počet graditi. Gradnja bi mogla trajati oko 3 godine”, otkrio je Puljić.