Stručnjak za energetiku upozorava: Od januara nova poskupljenja, zima bi mogla dodatno podići cijene

U razgovoru s novinarkom Arminom Čengić govorio je o uzrocima poskupljenja, utjecaju globalnih kretanja na domaće tržište, ali i mogućnostima da građani smanje troškove energije.

Kriza na Bliskom istoku podigla cijene energenata

Kulovac je istakao da su globalna poskupljenja energenata prvenstveno povezana s krizom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog moreuza, jednog od ključnih pravaca za svjetski transport nafte i tečnog naftnog gasa.

"U posljednjih godinu dana cijena svih energenata, a pogotovo nafte i gasa, porasla je u cijelom svijetu, primarno zbog dešavanja i krize na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog moreuza", kazao je Kulovac.

Naglasio je da je Bosna i Hercegovina posebno osjetljiva na ovakve poremećaje jer nema vlastite izvore nafte i prirodnog plina, niti rafineriju, zbog čega zavisi od uvoza i cijena na međunarodnom tržištu.

"Bosna i Hercegovina nema vlastitih izvora, niti prirodnog gasa, niti nafte. Pored toga, nemamo našu rafineriju i imamo samo jednu mogućnost dolaska gasa u Bosnu i Hercegovinu, te samim tim zavisimo od cijena na evropskom i svjetskom tržištu", objasnio je.

Zašto gorivo ne pojeftinjuje kada pada cijena nafte?

Jedno od pitanja bilo je zbog čega se pad cijena nafte na svjetskom tržištu ne odražava odmah na cijene goriva u BiH.

Kulovac je pojasnio da postoji vremenski razmak između kupovine nafte i njene isporuke na domaće tržište.

"Nafta se kupuje danas na tržištu, a u Bosnu i Hercegovinu dolazi mjesec, dva ili tri nakon dana kupovine. Dakle, nešto što se dešava danas na cijenu nafte u Bosni i Hercegovini odrazit će se za određeni vremenski period", naveo je.

Govoreći o rastu cijena, uporedio je stanje iz 2021. godine s današnjim.

Prema njegovim riječima, cijena litre goriva 2021. godine kretala se između 1,80 i dvije KM, dok se danas govori o iznosima od 3,60 do 3,80 KM.

Koliko je to opterećenje za građane, ilustrovao je primjerom prosječnog domaćinstva koje ima jedan automobil i godišnje prelazi oko 10.000 kilometara.

"Godine 2021. za taj prelaz potrošilo bi goriva u vrijednosti od 1.200 do 1.300 KM. Ove godine pričamo o cifri od 2.400 do 2.500 KM", kazao je Kulovac.

Četvrto poskupljenje plina: Građani teško mogu izbjeći veće račune

Posebna tema razgovora bilo je povećanje veleprodajne cijene prirodnog plina u Federaciji BiH od 12 posto, koje je Vlada FBiH odobrila u oktobru, s primjenom od 1. oktobra. Kako je navedeno tokom razgovora, riječ je o četvrtom povećanju cijene u ovoj godini.

Kulovac je naglasio da BiH zbog zavisnosti od jednog pravca snabdijevanja nema dovoljno prostora za pregovaranje o povoljnijim uslovima.

"Bosna i Hercegovina, s obzirom na to da ima jedan dotok prirodnog gasa, samo s istočne strane, kroz Turski tok, apsolutno nema mogućnost nekih specijalnih pregovora, niti mogućnost definisanja boljih cijena", rekao je.

Kao dugoročna rješenja izdvojio je diverzifikaciju izvora snabdijevanja i smanjenje potrošnje energije.

"Ne možemo uticati na cijenu tog gasa kao takvog, ali možemo raditi na smanjenju potreba za istim, odnosno smanjenju potrošnje energije, da bi onda sami računi bili manji", poručio je.

Na pitanje da li je opravdano retroaktivno povećanje cijene plina, Kulovac nije dao izričitu ocjenu, ali je ukazao na troškove koje snose distributeri.

"Da li je opravdano ili nije, u ovom trenutku ne mogu odgovoriti, ali oni plaćaju isti taj trošak prema svojim distributerima, odnosno prema onima koji isporučuju naš gas", naveo je.

Podsjetio je i na kretanje cijena plina prethodnih godina. Nakon značajnog povećanja 2022. godine, povezanog s dešavanjima u Ukrajini, tokom 2023. došlo je do određenog snižavanja, dok su 2024. i 2025. bile relativno stabilne. Ovu godinu, međutim, obilježilo je više poskupljenja.

Veća potrošnja struje znači i veći račun

Iako Bosna i Hercegovina ima vlastite proizvodne kapacitete električne energije, uključujući hidroelektrane, ni domaćinstva koja koriste struju nisu pošteđena povećanja troškova.

Tokom razgovora navedeno je da je prosječna cijena električne energije za domaćinstva u Federaciji BiH u prvih šest mjeseci ove godine porasla za 6,5 posto, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

Kulovac je podsjetio da su u Federaciji BiH uvedeni blokovi potrošnje električne energije, odnosno zeleni, plavi i crveni blok, kojima se cijena obračunava u zavisnosti od količine potrošene energije.

"Na taj način pokušava se zaštititi da najnižu cijenu ima onaj koji troši najmanje električne energije. A što je veća potrošnja električne energije, ko troši više, imat će i višu cijenu po kilovat-satu", objasnio je.

Smatra da dugoročno smanjenje računa zahtijeva ulaganje u energetsku efikasnost domaćinstava.

"Nema priče o energetskoj efikasnosti i smanjenju potrošnje energije ako nam objekat nema termoizolaciju ili ima lošu stolariju. Dakle, to je nulta mjera", naglasio je.

Nakon izolacije objekta preporučuje ugradnju efikasnijih sistema grijanja, poput toplotnih pumpi, te korištenje solarnih elektrana.

Prema njegovim riječima, domaćinstva na taj način mogu sama proizvoditi značajan dio električne energije koju troše.

Od januara moguća nova poskupljenja, presudna će biti zima

Na kraju razgovora Kulovac je upozorio da bi građani već početkom naredne godine mogli biti suočeni s novim rastom cijena energenata.

"Nažalost, ono što je trenutno takva situacija jeste da možemo očekivati neka poskupljenja od 1. januara, pogotovo ako pričamo o gasu i ostalim energentima koji se kvartalno analiziraju", rekao je.

Ipak, naglasio je da će mnogo toga zavisiti od vremenskih prilika tokom zime.

"Ukoliko zima bude hladnija, bit će veće potrebe za izvorima grijanja, za energentima. Ne samo prirodni gas. I pelet i ogrjevno drvo, kao što smo vidjeli u proteklim godinama, značajno znaju poskupjeti u decembru, januaru, februaru i martu ako zime budu hladnije", upozorio je Kulovac.

Građanima je preporučio da energente za grijanje osiguraju na vrijeme, ali i da dugoročno razmišljaju o smanjenju energetske zavisnosti svojih domaćinstava.

Kao ključne mjere izdvojio je termoizolaciju objekata, korištenje obnovljivih izvora energije za grijanje i postavljanje solarnih elektrana kroz model kupca-proizvođača, odnosno prosumera.