Prema istraživanju Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini 17% ljudi živi sa 3 do 5 KM dnevno, u ekstremnom siromaštvu, dok je 700.000 stanovnika na rubu siromaštva. Svaki šesti stanovnik ove države zaspi gladan.

“Kada govorimo konkretno o kuhinjama, riječ je o programu socijalne zaštite, pa se ustanovama javljaju osobe kojima je obrok potreban, onda oni ispunjavaju neke njhove kriterijume koje imaju i onda nama zavodi socijalne zaštite šalju spiskove i ona mi stavljamo te osobe na liste. Treba istaći i to da mimo osoba koje dobijemo na spisku, ima osoba koje dođu u kuhinju, a nisu na spisku”, kaže Indira Hadžirović, Društvo Crvenog krsta/križa BiH.

Ranije se siromaštvom smatralo nešto što podrazumjeva nedovoljno prihoda za nabavku minimalne potrošačke korpe, a danas je siromaštvo stanje kada nedostaju osnovne mogućnosti za dostojanstven život. U BiH nema novih zvaničnih podataka o broju siromašnih, a sudeći po svemu, taj broj je se uvećava. Dva su načina borbe protiv siromaštva.

“Prvo ukupnim ekonomskih razvojem, ubrzanjem ekonomskog razvoja, ali tu izostaje tzv. trickle-down efekat po kome bi trebalo kao rast bogatstva i dohotka da se jednako raspoređuje na sve ljude u jednom društvu. Međutim, mi smo svjedoci da to nije slučaj. Druga stvar rješavanja siromaštva je ciljanim mjerama koje je usmjereno na ljude koje smo identifikovali kao siromašne”, pojašnjava profesor ekonomije Anto Domazet.

Siromaštvo nije samo nedostatak materijalnih prihoda, nije samo ono što se vidi na prvi pogled, zato se skreće pažnja i na socijalu isključenost ugroženih i ljudi u potrebi.

Više u prilogu Nataše Kerezović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad