Malpass trenutno stanje upoređuje sa periodom od 1976. do 1979. te sa rizikom prisutnosti inflacije koji dosada nisu razmatrani.

“Opasnost od stagflacije danas je velika. Predviđa se da će se globalni rast između 2021. i 2024. godine usporiti za 2,7 procentnih poena – više nego dvostruko u odnosu na usporavanje između 1976. i 1979. Usporen rast će vjerovatno trajati tokom cijele decenije zbog slabih investicija u većini svijeta. S obzirom da je inflacija sada na visokom nivou u više decenija u mnogim zemljama i da se očekuje da će ponuda sporo rasti, postoji rizik da će inflacija ostati viša duže nego što se trenutno predviđa”, stava je čelnik Svjetske banke Malpass.

Glavni problem za prostor srednje Evrope prema Svjetskoj banci će kao i za globalnu zajednicu biti rat u Ukrajini, ali i zbog situacije s nabavkom energenata iz Rusije koji je direktna posljedica dešavanja u Ukrajini.

“U srednjoj Evropi, ključni ekonomski kanali za prenos iz rata u Ukrajini su priliv izbeglica, više cijene roba i niža eksterna potražnja iz eurozone. Poremećaji u opskrbi energijom mogli bi dodatno opteretiti proizvodnju i pogoršati pritisak na povećanje cijena, posebno u svjetlu prekida direktnog izvoza prirodnog gasa od strane Rusije u Poljsku i Bugarsku i najavljenih planova EU da zabrani ili postepeno ukine uvoz fosilnih goriva iz Rusije do 2027. godine. Rast predviđa se da će u srednjoj Evropi oslabiti 2022. zajedno sa onim u eurozoni, skliznuti na 3,7 posto, kako se vanjska potražnja usporava, a viša inflacija, strože monetarne politike i veća neizvjesnost politike smanjuju domaću potražnju. Veliki priliv raseljenih ljudi iz Ukrajine—koji su pretežno žene, djeca i starci—povećava potražnju za javnim uslugama i stambenim prostorom, vršeći pritisak na javne finansije. Priliv je posebno velik u Poljskoj, s pristiglim ukrajinskim izbjeglicama koje čine oko 10 posto stanovništva Poljske. U srednjoročnom periodu, ekonomije Centralne Evrope imaće koristi od finansiranja iz Instrumenta za oporavak i otpornost Evropske unije (EU) – središnjeg elementa EU fondova sledeće generacije”, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Svjetska banka predviđa smanjenje rasta BDP-a za prostor Zapadnog Balkana kako za ovu tako i za naredne dvije godine.

“Na Zapadnom Balkanu predviđa se da će se rast BDP-a usporiti na 3,1 posto u 2022. godini, što odražava više cijene roba i slabiji rast eurozone nakon rata, te da će se nastaviti na približno toj godišnjoj stopi u 2023-24. U srednjem roku, očekuje se da će podregija imati koristi od nedavno usvojenog Ekonomskog i investicionog plana EU za zapadni Balkan, koji će mobilizirati sredstva za podršku konkurentnosti i inkluzivnom rastu, kao i zelenoj i digitalnoj tranziciji”, kaže se o našem regionu.

Iz Svjetske banke su također poručili kako imaju i pet prijedloga koji bi mogli uticati na rješavanje trenutne krize: Prvo, ograničiti štetu ljudima pogođenim ratom u Ukrajini. Drugo, spriječiti skok cijena nafte i hrane. Treće, pojačajte napore za otpis duga. Četvrto, ojačati zdravstvenu spremnost i napore za obuzdavanje COVID-19. Peto, ubrzajte prelazak na niskougljične izvore energije.