Vlast tvrdi jedno, stručnjaci drugo: "Turizam u BiH se dešava slučajno, nemamo strategiju već improvizujemo"

U emisiji su govorili Senad Halilović, predsjednik Udruženja turističkih privrednika BiH, Mili Bijavica, dugogodišnji tour operater iz Mostara i Vanja Savić, koja također radi kao tour operater u Banja Luci. Razgovor je otvoren pitanjem ko su ljudi koje ovih dana viđamo u bh. gradovima – domaći ili strani turisti – i da li su brojke zaista onako sjajne kako ih prezentuje vlast.

Brojke i utisci – stvarnost ili iluzija?

"Turista ima, ali brojke nisu fenomenalne kao prošle godine. Vlasti kažu da jesu, ali prema našem mišljenju nisu. Posebno se osjeti pad broja gostiju iz arapskih zemalja, gdje je evidentan pad i do 50%. Kao jedan od razloga navodi se komplikovana procedura oko viza, nedefinisana pravila i nepostojanje konkretne strategije", rekao je Halilović.

Zatim se osvrnuo i na komplikovane administrativne procedure.

"Ako jedna porodica iz Kuvajta dolazi s troje djece i dadiljom iz Filipina kojoj treba viza, a ambasada tek dobije osobu za obradu zahtjeva, oni neće doći. Birokratija nas košta hiljada noćenja", dodao je.

Međutim, problem nije samo u vizama.

"Godinama smo imali loš odnos prema turistima. Većina ljudi je gostoljubiva, ali prostor u medijima i na društvenim mrežama dobijaju oni koji ruše sve. S obzirom na porast privatnog smještaja, pojavljuju se i problemi s nelegalnim apartmanima, džeparošima i nesigurnošću", stava je Halilović.

Pad turizma u Hercegovini, stagnacija u Banjaluci

Mili Bijavica iz Mostara potvrđuje da je turistička sezona u Hercegovini ove godine lošija.

"U poređenju s istim periodom prošle godine, šesti mjesec je podbacio i do 50%. To nismo doživjeli ni u godinama pandemije", kazao je Bijavica koji pad broja turista pripisuje globalnim krizama, ali i rastu cijena, kako u Hrvatskoj, tako i u BiH.

Vanja Savić iz Banjaluke dijeli slično mišljenje.

"Nije istina da je sezona nikad bolja. Ljudi počinju ranije planirati odmore, rezervišu već u novembru i decembru. To malo rastereti glavni ljetni udar, ali politička situacija u regiji stvara nesigurnost", mišljenja je Savić.

Turistička strategija – postoji li?

Halilović upozorava da se turizam ne može osloniti na improvizaciju.

"Mi se oslanjamo na tržišta poput Turske, ali nemamo kapacitete za sportski ni zdravstveni turizam. Nemamo terena, nemamo stadiona. Taj problem se širi i na Mostar u kojem su najveća 'rak rana' turizma ilegalni vodiči, nelegalni smještaji i nepostojanje gradske strategije. Osnovne stvari su problem – čistoća, saobraćajnice, uređenje starih gradskih jezgri. Kada ljudi dođu s aerodroma, ne dobiju dobar prvi utisak", naveo je Halilović.

Savić, s druge strane, kaže da se sve svodi na individualne napore.

"Studirala sam u Engleskoj, radila sa Thomas Cookom. Mi smo dovodili Belgijance na hiking u Hercegovinu. Sve je to išlo kroz lične veze, bez sistemske podrške države", dodala je.

Naglasila je da Banjaluka ima veliki problem sa povezanošću.

"Aerodrom ima malo letova, Sarajevo i Mostar su daleko, a granice nepredvidive. Imamo samo charter letove za Tursku, Grčku i Egipat. Sve zahvaljujući pojedincima, ne državi", naglasila je.

Ukazala je i na neiskorišteni potencijal zdravstvenog turizma.

"Naši ljudi idu zbog cijene i kvaliteta. Ako bi država stala iza toga, mogli bismo uraditi što je Turska postigla u zdravstvenom turizmu. Mi ne moramo izmišljati ništa – samo prepisati", poručila je Savić.

Nedostatak kadra i loši standardi usluge

Jedan od gorućih problema je nedostatak radne snage. Halilović navodi da postoje škole s turističkim smjerovima, ali ne i sistem koji podržava te učenike kroz stipendije i praksu.

"Predložio sam da se djeci daju mjesečne stipendije, da rade u hotelima, ali sve je to bez konkretnih rezultata. Oslanjanje na radnike iz dalekih zemalja je samo kratkoročno rješenje. Tu se suočavate sa barijerama poput jezika i kulture. Ljudi plaćaju šest KM za kafu, a ne dobiju uslugu kakvu očekuju", pojasnio je Halilović.

Savić također potvrđuje da bez standardizacije nema ozbiljnog turizma.

"Ljudi plaćaju ležaljku 100 eura, a ne mogu se sporazumjeti na recepciji. Konobari se ne mogu pronaći. U mojoj firmi imam vrsnog radnika pa kada on ode na godišnji odmor desi se situacija da se restoran zatvori", navela je Savić.

Na kraju smo pitali ko je za ovakvo stanje odgvoran?

"Vlast", kratko je odgovorio Bijavica dodajući da je sve do sada opstalo isključivo zahvaljujući privatnom sektoru.

Halilović je istakao da Sarajevo, iako ima turističku sezonu 12 mjeseci, nema Ministarstvo turizma.

"Postoji kancelarija pri Ministarstvu privrede. Sve se svede na lanac nadležnosti – neko je zadužen za jedno, neko za drugo. Tako nam se turizam dešava slučajno", poručio je Halilović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad