Zabrinutost EU nacija: Nakon ovisnosti o ruskom, raste strah od ovisnosti o američkom plinu

Ovo se dešava u trenutku kada sve ratoborniji američki predsjednik Donald Trump flertuje s aneksijom Grenlanda, teritorije Danske, u potezu koji bi mogao uništiti NATO savez i baciti transatlantske odnose u krizu, piše Politico. Tenzije su eskalirale tokom vikenda kada je Trump najavio da će uvesti nove tarife evropskim zemljama, uključujući Francusku, Dansku, Njemačku i Veliku Britaniju, dok se ne postigne dogovor o prodaji Grenlanda SAD-u, što je izazvalo pozive EU da uzvrati drastičnim trgovinskim ograničenjima.

Rastuća ovisnost EU o uvozu američkog tečnog prirodnog plina "stvorila je potencijalno visokorizičnu novu geopolitičku ovisnost", rekla je Ana Maria Jaller-Makarewicz, vodeća analitičarka za energetiku u Institutu za energetsku ekonomiju i financijsku analizu, think tanku koji je proveo istraživanje.

"Prekomjerno oslanjanje na američki plin protivrječi [politici EU] o jačanju energetske sigurnosti EU kroz diverzifikaciju, smanjenje potražnje i povećanje ponude obnovljivih izvora energije", dodala je.

Zabrinutost zbog ove strateške slabe tačke raste i među zemljama članicama, a neki diplomati EU strahuju da bi Trumpova administracija mogla iskoristiti novu zavisnost za postizanje svojih vanjskopolitičkih ciljeva.

Iako "postoje i drugi izvori plina u svijetu" osim SAD-a, rizik da Trump prekine isporuke Evropi nakon upada na Grenland "treba uzeti u obzir", rekao je za POLITICO jedan visoki diplomata EU, koji je, kao i drugi u ovom članku, govorio pod uslovom anonimnosti. Ali "nadamo se da nećemo stići do toga", dodao je zvaničnik.

Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, EU je uložila drastične napore kako bi se odviknula od ruskog prirodnog plina, koji je 2021. godine činio 50 posto ukupnog uvoza, ali sada čini samo 12 posto, prema podacima Bruegela, ekonomskog think-tanka sa sjedištem u Briselu.

To je uglavnom postigla zamjenom uvoza plina iz ruskih cjevovoda ukapljenim prirodnim plinom koji se isporučuje iz SAD-a, koji je u to vrijeme bio čvrst saveznik. SAD su već najveći izvoznik LNG-a, a njihov proizvod sada čini oko 27 posto uvoza plina u EU, u odnosu na 5 posto u 2021. godini. Francuska, Španija, Italija, Holandija i Belgija su najveći uvoznici; Velika Britanija, koja nije članica EU, također je glavni uvoznik američkog LNG-a.

Niz novih sporazuma s američkim energetskim kompanijama mogao bi povećati tu brojku na čak 40 posto ukupne potrošnje plina u EU do 2030. godine, te na oko 80 posto ukupnog uvoza LNG-a u blok, prema podacima IEEFA-e, američke neprofitne organizacije koja promovira čistu energiju.

Promjene u toku

Uprkos naporima da se odustane od fosilnih goriva, Evropa se i dalje oslanja na prirodni gas, koji emitira ugljik, za četvrtinu svojih ukupnih energetskih potreba. Plin se koristi za proizvodnju električne energije, grijanje zgrada i elektroprivredu.

Evropski potrošači i proizvođači već se suočavaju s nekim od najviših troškova energije na svijetu, "što EU otežava odbijanje jeftinijeg plina iz SAD-a uprkos prijetećim izjavama Washingtona".

Zemlje EU su se već obavezale na diverzifikaciju uvoza plina prema novim zakonima usvojenim prošle godine, ali zvaničnici upozoravaju da će to biti teško postići u kratkom roku, s obzirom na to da je globalna ponuda LNG-a ograničena na samo nekoliko zemalja. Svoje nade polažu u novu proizvodnju u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koja se očekuje 2030. godine.

Pored budućih energetskih sporazuma – uključujući obavezu kupovine američkih energetskih proizvoda u vrijednosti od 750 milijardi eura kao dio prošlogodišnjeg trgovinskog sporazuma – EU će utrti nove puteve za američki plin u okviru sveobuhvatne remonta evropske energetske infrastrukture.

Naprimjer, EU je ponovila svoju predanost izgradnji dva velika plinovoda koji će povezati Maltu i Cipar s kontinentalnom Evropom, što bi moglo olakšati još veći protok američkog plina. SAD također žele izgraditi plinovod koji će povezati Bosnu i Hercegovinu s članicom EU, Hrvatskom.

"Nema alternative"

Za neke, rastuća ovisnost EU o američkom plinu naglašava potrebu da ubrza prelazak na obnovljive izvore energije kao zamjenu za fosilna goriva.

Thomas Pellerin-Carlin, socijalistički zastupnik EU, rekao je da je potražnja za prirodnim plinom naglo pala u cijelom bloku kako se ubrzava zelena tranzicija, čak i ako potražnja za američkim LNG-om raste kao ukupni udio u potrošnji.

"Ako imamo hrabrosti da ostanemo mirni i nastavimo s profitabilnim ulaganjima u efikasnost i obnovljive izvore energije, smanjit ćemo potražnju za plinom u EU toliko da ćemo smanjiti i našu ovisnost o američkom tečnom prirodnom plinu (LNG), čak i dok u potpunosti ukidamo ruski plin", rekla je Pellerin-Carlin za POLITICO.

Zastupnik također tvrdi da je malo vjerovatno da će Trump iskoristiti snabdijevanje EU tečnim prirodnim gasom (LNG) kao oružje kao što je to učinio ruski predsjednik Vladimir Putin, jer bi to ozbiljno oštetilo interese ključnih Trumpovih donatora u američkoj industriji LNG-a, koji očajnički traže nove kupce kako bi apsorbovali rastuću ponudu fosilnog goriva.

Pitanje američke ovisnosti o tečnom prirodnom plinu (LNG) rješava se širom posvećenošću EU diverzifikaciji energije, koja je uključena u širu zabranu ruskog plina koja bi trebala stupiti na snagu ove godine, prema riječima diplomata upoznatih s tim pitanjem. Zvanični stav, međutim, je da SAD ostaju "strateški saveznik i dobavljač", rekao je jedan od diplomata.

"Zavisnost svakako postoji, ali smo nekako zaglavljeni tu gdje jesmo", rekao je jedan zvaničnik evropske vlade. "Zaista nema alternative".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad