Inflacija i rast cijena pogađaju i roditelje čija djeca borave u vrtićima. Zavisno u koji vrtić djeca idu i u kojem mjestu, roditelji u Bosni i Hercegovini izdvajaju od 160 KM do 400 KM. U Kantonu Sarajevo pojedini su pokušali iskoristiti činjenicu da kantonalna Vlada daje subvenciju od 200 KM pri upisu u privatne vrtiće.

Amirina unuka Alejna četiri godine išla je u vrtić. Ove jeseni krenut će u prvi razred. Roditelji su plaćali 160 KM mjesečno za njen boravak u javnom vrtiću.

“U vrtiću sam naučila crtati i plesati. Upoznala sam i nove drugare”, rekla nam je djevojčica Alejna.

U javni vrtić nije se lako upisati i duga su čekanja. Zbog toga mnogi upisuju svoje mališane u privatne. A tamo je skuplje. Nakon informacije da će Vlada KS subvencionirati 200 KM, neki vrtići su najavili poskupljenje 30 posto i više. To znači da ako su roditelji plaćali 330 KM, izdvajat će preko 400 KM.

“Što se tiče poskupljenja to me ne iznenađuje jer će drastično sve otići i već jeste. Ne znam kako će se roditelji snaći. Ja sam zabrinuta generalno, ne samo za vrtiće”, navela je Amira.

Iz nadležnog ministarstva su potom jasno poručili: “subvencije samo za one vrtiće koji neće povećati cijenu preko 10 posto”.

Pojedini vrtići ogorčeni su što se svi privatni stavljaju u isti koš, iako dobar dio njih nije najavio drastična poskupljenja. Smatraju da cijena od 160 KM nije realna. Otprilike toliko, uz subvencije, sada će davati roditelji i za privatne i za javne.

“160 KM nije dovoljno. To nije stvarna cijena, ona je veća. Dobija se tako što se finansijski plan prihoda-rashoda podijeli za tekuću godinu sa brojem korisnika. Veći su troškovi nego što vrtić dobije i to pogotovo sada kada smo izloženi jednoj ovakvoj situaciji”, pojasnila je Azra Baščelija, osnivač PU “Bonum” Sarajevo.

Zbog toga privatni vrtići gube utrku sa javnim pa ih dobar dio kadra napušta zbog većih plata.

“Česte promjene ministara, savjetnika i dr. dovele su do toga da ne postoji jasna strategija razvoja predškolskog obrazovanja u KS, stvorena je neprirodna, latentno neprijateljska klima između javne ustanove i privatnih predškolskih ustanova. Umjesto nepotrebnog problematiziranja i optuživanja predškolskih ustanova, pozivamo Vladu KS i Ministarastvo za odgoj i obrazovanje KS da subvencije usmjere ka roditeljima u formi vaučera”, naveli su iz Udruženja privatnih predškolskih ustanova KS,

Takvi vaučeri dali su rezultat. U Hrvatskoj subvencije idu spram primanja samih roditelja, dok će u KS naprimjer, zaposlena samohrana majka imati istu subvenciju kao i nezaposlena. Nezaposlena tako nema potrebnih 160 KM i njeno dijete neće ići u vrtić. U drugim dijelovima države cijene su slične. U nekim, poput Tuzlanskog kantona, bez značajnih subvencija uz nedostatak slobodnih mjesta. Alma Šahović svakodnevno na svom radnom mjestu. Njena kćerka u vrtiću. Privatnom. Jer u javnom nije bilo mjesta.

“Tako da sam bila prinuđena upisati svoje dijete u privatni vrtić. S obzirom na to da je sve poskupilo pa tako i usluge vrtića, cjelodnevni boravak u privatnom vrtiću košta 220 KM, u zadnja dva mjeseca simbolično je veća za 10 KM”, kaže nam Alma Šahović.

Ona bi mogla biti i veća u narednom periodu. Dok se pojedini vrtići bore da budu finansijski održivi, neki ipak ”love u mutnom” pa cijene drastično dižu, želeći zaraditi i od roditelja i iz budžeta. Mnogi kantoni, kao i općine nemaju značajna izdvajanja za vrtiće. Neusklađenost, različite cijene i subvencije i velika prilika za zaradu na najmlađima.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad