Kad je Rusija u februaru 2022. pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, mnoštvo zapadnih kompanija napustilo je tu zemlju u znak protesta. Ali neke od najvećih svjetskih kompanija - uključujući Nestlé, Heineken i proizvođača grickalica Mondelez – zadržale su se u Rusiji. Kakva je njihova sudbina?

Više od godinu dana kasnije, kompanije koje su odlučile ostati u Rusiji nalaze se u sve nesigurnijoj poziciji: odlazak je postao skuplji i složeniji, dok je ostanak postao rizičniji, piše CNN u analizi poslovanja zapadnjačkih kompanija u Rusiji nakon početka invazije na Ukrajinu.

Kompanije su se sada našle između zapadnih sankcija i javnog bijesa s jedne strane, i sve neprijateljski raspoloženije ruske vlade s druge strane. Kremlj otežava zapadnim kopmanijama da prodaju svoju imovinu u Rusiji – i nameće velike popuste i kaznene poreze kada to učine.

Iskustvo francuskog proizvođača jogurta Danone (DANOY) i danske pivovare Carlsberg (CABGY) pruža jeziv primjer jedne vrste dalekosežne državne intervencije koja bi mogla zadesiti i druge strane firme koje se nadaju da će izdržati povlačenje iz Rusije.

Obje kompanije dovršavale su prodaju lokalnim kupcima kada je predsjednik Vladimir Putin ranije ovog mjeseca potpisao nalog o nacionalizaciji njihove lokalne imovine.

Carlsberg je saopštio da razvoj događaja znači da su izgledi za prodaju njegovih pivovara Baltika – jedne od najvećih ruskih firmi široke potrošnje – sada “vrlo neizvjesni”.

Danone je u srijedu saopštio da će knjižiti otpis od 200 miliona eura za svoje poslovanje u Rusiji, dodajući taj iznos prethodno prijavljenim troškovima od 500 miliona eura. Dodaje se da, iako je firma ostala “zakoniti vlasnik”, “više ne zadržava kontrolu nad upravljanjem” operacijama.

“Prozor mogućnosti za izlazak iz Rusije je gotovo zatvoren”, kazala je za CNN Maria Shagina, stručnjakinja za sankcije na Međunarodnom institutu za strateške studije.

“Zapadne kompanije sada su uhvaćene između čekića i nakovnja”, dodala je.

Težak izbor

Više od hiljadu stranih firmi napustilo je ili obustavilo poslovanje u Rusiji od izbijanja rata, tvrde istraživači sa Sveučilišta Yale.

Potaknuti sveobuhvatnim zapadnim sankcijama, naftne kompanije, proizvođači automobila, tehnološke firme, konzultantske kuće i banke predvodile su početni val odlazaka. McDonald's (MCD) je prodao više od 800 lokalnih restorana, otpisujući pritom više od milijardu dolara.

BP (BP) je u međuvremenu uzeo 24,4 milijarde dolara zbog odricanja od svojih 19,75% udjela u Rosnjeftu, najvećoj ruskoj naftnoj kompaniji.

Ali čak i nakon masovnog egzodusa velikih korporacija, istraživači s Yalea procjenjuju da više od 200 firmi iz cijelog svijeta nastavlja poslovati kao i obično u Rusiji.

Dodatnih 178 “kupuje vrijeme”, što znači da su obustavile nova ulaganja i smanjile svoje poslovanje, ali su i dalje prisutne u zemlji.

Unilever (UL), Nestlé, Mondelēz i Procter & Gamble (PG) — najveće svjetske kompanije robe široke potrošnje — spadaju u ovu kategoriju.

Iako se razlozi razlikuju od firme do firme, zajedničke teme uključuju brigu za dobrobit zaposlenika i njihovih porodica u Rusiji, kao i obaveze prema lokalnim partnerima, uključujući poljoprivrednike. Ove kompanije također tvrde da isporučuju značajne zalihe običnim ljudima, a neki tvrde da bi napuštanje ruske imovine samo ojačalo ratnu škrinju Kremlja dajući mu lak pristup novim izvorima prihoda.

Sigurno je, prodaja nije jednostavna i dolazi sa velikim kaznama. Kompanije su obvezne prodati svoju imovinu uz 50% popusta na tržišnu vrijednost i platiti Kremlju pozamašnu naknadu. Američke firme trebale bi dopuštenje Ministarstva financija za plaćanje takve naknade, prema smjernicama koje je izdao Ured za kontrolu strane imovine u martu.

Zapadne sankcije protiv gotovo dvije hiljade pojedinaca i subjekata dodatno kompliciraju sliku, otežavajući pronalaženje legitimnih kupaca.

‘Najmanje loša’ opcija

Jedna firma koja je pronašla potencijalnog kupca za svoj posao u Rusiji je Heineken (HEINY). Iz nizozemskog proizvođača piva su prošle sedmice kazali za CNN da čekaju da lokalne vlasti odobre prodaju. Rečeno je da se očekuje “značajan financijski gubitak” od ovog dogovora.

Unilever, pak, tvrdi da prodaja nije opcija.

“Ne namjeravamo dalje pridonositi kapacitetu ruske države”, rekao je novinarima u utorak izvršni direktor Unilevera Hein Schumacher.

S tim ciljem na umu, kompanija — koja je platila 3,8 milijardi rubalja (42,2 miliona dolara) poreza ruskoj vladi 2022. — nije uspjela pronaći “održivo rješenje” koje uključuje prodaju njezinih operacija u zemlji, dodao je.

Napuštanje poslovanja u Rusiji, imajući u vidu imovinu vrijednosti od 800 miliona eura, uključujući četiri tvornice, samo bi povećalo rizik od nacionalizacije, što Unileveru ne ostavlja nikakvu drugu opciju osim da nastavi s radom, rekao je Schumacher.

“Niti jedna opcija zapravo nije dobra, ali… ograničeno djelovanje najmanje je loše”.

Glasnogovornik Nestléa, koji ima šest tvornica i oko 7000 zaposlenika u Rusiji, rekao je za CNN da je “drastično smanjio” svoj asortiman proizvoda u zemlji kako bi osigurao samo “esencijalnu i osnovnu hranu za lokalno stanovništvo”.

Procter & Gamble nije odgovorio na zahtjev za komentar, ali iz ove kompanije je ranije saopšteno da će se “usredotočiti na osnovne zdravstvene, higijenske i osobne artikle potrebne mnogim ruskim porodicama koje ovise o njima u svom svakodnevnom životu”.

Firma Mondelez je u junu saopštila da planira “imati samostalan posao u Rusiji sa samodostatnim opskrbnim lancem” do kraja godine. “Ako obustavimo svoje cjelokupno poslovanje, riskirali bismo prepuštanje našeg cjelokupnog poslovanja drugoj strani koja bi mogla iskoristiti cjelokupni prihod za svoje interese”, dodaje se.

Ali postupci Kremlja prema Danoneu i Carlsbergu – a prije njih njemačkoj energetskoj firmi Uniper i finskom Fortum Oyj, čija su ruska komunalna poduzeća zaplijenjena u aprilu – naglašavaju da bi se čak i firme koje ostanu tu mogle naći na meti nacionalizacije.

Za profesora s Yalea Jeffreya Sonnenfelda, koji vodi tim koji prati reakcije stranih kompanija na rat, odlazak je jedini legitiman izbor.

“Ideja je povećati razinu nelagode, tako da [ruski narod] počne pitati ko je krivac njihove nesreće”, rekao je Sonnenfeld za CNN ranije ovog mjeseca.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad