Život sveden na račune i lijekove: Dok cijene u BiH rastu, građani se navikavaju na preživljavanje

Za petočlanu porodicu u BiH svaki mjesec nova je kalkulacija i borba za prioritete. Izleti su odavno postali luksuz, pa se život sveo na golo preživljavanje i plaćanje računa.

"Ne može se ni izdržati mjesec da se ne odrekneš nekih stvari i to nažalost onih osnovnih. Naprimjer izlet na Igman je luksuz je postao, dok natočiš gorivo ti dobiješ jednu platu. Kod mene je petočlana porodica, ja, supruga i troje djece, ali eto, devera se nekako, mora se boriti. Uglavnom je plata dok platiš kiriju, režije, dadžbine, od 10. do 15. se plata u 90% potroši i onda ideš na muke 'navlačiš'", kazao nam je građanin Harun Čelenka.

U cijeloj državi slika je indentična. Mjesečni troškovi su oko 3.000 KM, dok prosječna primanja pokrivaju tek polovinu u Republici Srpskoj ili čak ni toliko u Federaciji BiH.

Nakon što se namiri država ostane dovoljno za tri kifle.

Anketa:

"Evo ovako, sve vam je jasno, uzme se koliko se može. Cijene su za nepovjerovati, iz dana u dan raste sve, a plate stoje kako stoje", "Zavisi sve od nekog prethodnog standarda, pa se onda skidaju prioriteti, od godišnjih odmora se ukida i na kraju se ostane za režije i za lijekove i to je to", "Ko nema djece da mu pomognu, svega maltene. Dok plati račune i kupi lijekove, ništa mu ne ostane, bukvalno možda 10 KM za dan".

Iako se jaz između visine potrošačke korpe i primanja svake godine produbljuje, reakcija društva izostaje. Umjesto pobune, nastupila je letargija u kojoj se puko preživljavanje od plate do plate počelo prihvatati kao normalno stanje.

"Problem je isti već duže vrijeme i mi na to kao društvo ne reagujemo. Mi kao društvo prihvatamo da jedna prosječna plata je taman toliko koliko je potrebno za hranu. Postoji velika bojazan da smo dobrim dijelom siromašni zato što smo neobrazovani i ako je društvo teško narušeno, teško ćemo pričati o potrošačkoj košari, o prosječenoj plaći itd. Jednostavno smo umrtvljeni", naveo je Marin Bago iz Udruženja potrošača Mostar.

A rješenje, kažu stručnjaci, leži u oštrim rezovima i kontroli upravljanja institucijama.

"Da bi se ovaj omjer promijenio i da bi se stanje poboljšalo, moramo imati ozbiljne mjere kontrole cijena, ne kontrole cijena u nekom neracionalnom smislu koji bi doveo do nestašica već jednostavno da se uđu u strukturu troškova, da se spriječi prekomjerno bogaćenje, da se spriječi extra profit, da cijena bude odraz stvarnih troškova, da se sve ostalo sankcioniše, da se ograniče cijene barem osnovnih, a po mogućnosti svih proizvoda i usluga. S druge strane upravljanje javnim ustanovama na odgovran način omogućilo bi niže cijene električne energije i drugih komunalija, što bi opet smanjilo troškove života", poručio je ekonomista Igor Gavran.

U državi gdje se plata "slisti" do 15., preživljavanje do 1. više nije pitanje ekonomije, nego čiste improvizacije i snalažljivosti pojedinca.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad