Zlato dostiglo rekordnih 5.000 dolara: Šta uzrokuje taj porast?

U prvih 26 dana ove godine, cijena zlata je skočila za 15%; historijski rast koji se nastavlja na rekordnu 2025. godinu , kada su cijene porasle za 65% – što je najveći godišnji dobitak od 1979. godine.

Zlato se često smatra utočištem u neizvjesnim vremenima i barometrom tržišne anksioznosti. Ovaj posljednji porast potaknut je nizom globalnih i domaćih poteza Trumpa koji destabiliziraju tržište – od sada povučenih carinskih prijetnji protiv saveznika NATO-a zbog Grenlanda, do vojne operacije protiv Venecuele i krivične istrage protiv predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella.

Potražnju su također potaknuli slabiji američki dolar, inflacija veća od očekivane, predviđanja da će Fed ove godine dodatno smanjiti kamatne stope i kupovina plemenitog metala od strane centralnih banaka širom svijeta.

Zlato je u nedjelju poraslo za 1,4% na 5.058 dolara po unci, zaključno s 20:14 sati po istočnom vremenu.

Srebro, još jedna sigurna imovina čija je vrijednost naglo porasla, poraslo je u nedjelju za 4,5% na 107,8 dolara po unci. Poput zlata, srebro je prošle godine također zabilježilo najbolje rezultate od 1979. godine, s porastom cijene od 141%.

Uprkos dostizanju granice od 5.000 dolara, analitičari su uglavnom ostali optimistični u pogledu cijena zlata, tvrdeći da bi cijene mogle dodatno porasti zbog i dalje neizvjesnosti.

Prije rekordnog rasta, analitičari Goldman Sachsa podigli su svoje prognoze cijena zlata na 5.400 dolara po unci, navodeći kao razlog interesovanje investitora iz privatnog sektora za žuti metal zbog „dugotrajne globalne političke neizvjesnosti“, prema istraživačkoj bilješci koju je investicijska banka objavila prošle sedmice.

Drugi su vidjeli još više prostora za dobitke. Glavni investicijski direktor Bank of America, Michael Hartnett, izjavio je prošle sedmice u istraživačkoj bilješci da bi cijene zlata mogle premašiti 6.000 dolara.

Neizvjesnost pokreće procvat

Manje od mjesec dana nakon početka 2026. godine, Trumpova politička kriza podstakla je geopolitičku neizvjesnost i uzdrmala tržišta, tjerajući investitore da se klade na plemenite metale.

Cijene zlata su skočile nakon američkog hapšenja venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura i Trumpove prijetnje iranskom režimu usred krvavog obračuna s demonstrantima.

Trump je također pojačao svoju retoriku o aneksiji Grenlanda i zaprijetio ponovnim rasplamsavanje globalnog trgovinskog rata tarifama protiv evropskih saveznika koji su se protivili njegovim planovima za akviziciju danske teritorije. Iako se Trump naglo povukao i tvrdio da je dogovor postignut u srijedu, tržišta su ostala uznemirena nepredvidljivošću Bijele kuće.

Zatim je u subotu Trump zaprijetio da će uvesti 100% carine na kanadski uvoz ako američki susjed sklopi trgovinski sporazum s Kinom - nešto što je Ottawa izjavila da "nema namjeru" učiniti.

Na domaćem planu, američki predsjednik je također obnovio napade na Powella, predsjednika FED-a. Savezni tužioci su ranije ovog mjeseca pokrenuli krivičnu istragu protiv njega, dovodeći u pitanje političku nezavisnost centralne banke.

Zajedno, ovi događaji su uznemirili investitore, ubrzavajući bijeg u plemenite metale.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad