
Dok je cijena unce zlata porasla na rekordne nivoe u prvoj polovini godine zbog zabrinutosti oko američkih tarifa, geopolitičkih rizika, kupovine robe od centralnih banaka i slabljenja dolara, u drugoj polovini godine očekuje se stabilizacija u skladu s očekivanjima smanjenja globalnih rizika.
Tržišta su započela godinu s očekivanjima da će centralne banke ući u ciklus ublažavanja monetarnih politika usred globalne dileme inflacije i recesije, a tekuće globalne neizvjesnosti i rizici tokom ovog perioda povećali su potragu investitora za sigurnim utočištima i ojačali potražnju za zlatom.
Pitanja carina, koja su počela dominirati dnevnim redom nakon što je američki predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost 20. januara, pojačala su zabrinutost zbog globalnih ekonomskih izgleda. Teškoće SAD-a sa zemljama s kojima održavaju bliske trgovinske odnose povećale su percepciju rizika i ograničile prostor za djelovanje američkih Federalnih rezervi (Fed), koje vjeruju da će carine pogoršati inflacijske pritiske.
S druge strane, zabrinutost zbog potencijalno rastućeg budžetskog deficita SAD-a smatrana je drugim faktorom koji podržava rast cijene zlata.
Sa geopolitičke strane, kršenje primirja od izraelske vojske koje je stupilo na snagu 19. januara i obnovljeni nasilni napad na Pojas Gaze 18. marta, kao i neizvjesnost u vezi s ishodima sporazuma postignutog između američkog predsjednika Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina u ratu u Ukrajini, također su povećali potražnju za zlatom kao sigurnim utočištem.
Zabrinutost da će rastuća percepcija rizika ostati visoka navela je centralne banke da kupuju zlato. Potražnja centralnih banaka za zlatom porasla je na srednji i dugi rok, jer nastoje da se zaštite od geopolitičkih i ekonomskih rizika, inflacije i diverzificiraju svoje portfelje. Dok su glavne centralne banke tradicionalno držale velike količine američkih obveznica, pomak u mnogim njihovim portfeljima prema zlatu u prvoj polovini godine bio je značajan.
Uprkos rekordnim cijenama, snažna potražnja za fizičkim zlatom iz Kine također je bila vrijedna pažnje. Eskalacija sukoba između Izraela i Irana, koja je navela investitore da traže sigurnu imovinu, također je podržala cijene zlata.
Osim toga, slabljenje indeksa dolara doprinijelo je rastu cijene unce zlata.
Vijest da američki predsjednik Donald Trump razmatra izbor i objavu novog predsjednika američkih Federalnih rezervi u septembru ili oktobru također je povećala zabrinutost oko nezavisnosti Feda, što je dovelo do povećane potražnje za zlatom, sigurnom imovinom.
S druge strane, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, fondovi kojima se trguje na berzi (ETF-ovi) podržani fizičkim zlatom zabilježili su najveći priliv investitora od 2020. godine u prvoj polovini godine.
Osim toga, 95 posto onih koji su učestvovali u anketi Vijeća predviđa da će se rezerve zlata povećati, dok će se rezerve dolara smanjiti.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare