Počeo je dvodnevni Jahorina ekonomski forum. Glavna tema biće globalne ekonomske prilike i izazovi. Forum se održava nakon dvije godine pauze zbog pandemije kovida-19, a okuplja, prema riječima organizatora, između 400 i 500 učesnika iz 10-ak evropskih zemalja. Između ostalog, razgovaraće se i o uticaju ukrajinske krize na ekonomiju, regionalnoj saradnji, tržištu radne snage, energetskoj tranziciji, digitalnom novcu, kao i o jačanju konkurentnosti lokalnih zajednica i lokalne ekonomije.

Međutim, ono što će biti u fokusu ovogodišnjeg Jahorina ekonomskog foruma je digitalna transformacija društva. Posebna pažnja biće usmjerena nastavku infrastrukturnog razvoja informacionog društva. Tome će biti posvećen poseban panel na kojem će govoriti stručnjaci iz Vlade Republike Srpske, poslovnog okruženja iz IT sektora, ali i akademske zajednice.

Biće riječi i o tome šta je do sada postignuto na tom polju, a prema riječima stručnjaka, mnogo toga je urađeno. Sve je, navode, veći broj elektronskih servisa, kako unutar Vlade RS, tako prema građanima i poslovnom okruženju.

Ipak, puno toga je još potrebno uraditi. Simptomatično je, kažu stručnjaci, što se ulaganje u softverska rješenja i licence više posmatra kao bespotrebni trošak, a manje kao investicija, na čemu je potrebno raditi.

Ovo je značajan ekonomski forum koji dobija veći karakter, rekao je premijer RS Radovan Višković. I ovo je prilika da se izazovi prouzrokovani pandemijom kovida-19, ali i ukrajinskom krizom prevaziđu na što bezbolniji način.

“Mislio sam da se ništa teže neće desiti od pandemije, a 2021. je bila pokazatelj dobrog puta ekonomskog oporavka, ali nažalost ukrajinska kriza je prouzrokovala ekonomski sunovrat Evrope. Mi, kao neko ko je ekonomski povezan s tim prostorima i zavisni od određenog broja energenata trpimo posljedice. Nama ništa drugo ne preostaje nego da se skupa sa poslovnom zajednicom i socijalnim partnerima dogovorimo i kreiramo politike kako bismo na bezbolniji način to prevazišli”.

Prioritet je, kaže Višković, sačuvati radna mjesta i to putem javnih investicija i javne potrošnje. Republika Srpska nema puni fiskalni kapacitet ni Centralnu banku koja bi bila ključna u ovakvim situacijama, navodi. Stoga će se na sutrašnjem panelu govoriti o  regionalnom povezivanju i o tome će govoriti predsjednica Vlade Srbije i to je prioritet.

“Zajedno sa Srbijom treba da ulažemo u zajedničke projekte. Republika Srpska je više nego jasna i opredijeljena za Zapadni Balkan. BiH treba juče, a ne sutra da bude članica u toj slobodnoj trgovinskoj zoni, da roba neometano ide s jedne destinacije na drugu, a ne da se nepotrebno gubi vrijeme na čekanja na granicama i birokratske namete”. Višković se osvrnuo i na problem nefunkcionisanja državnih institucija i to ne, kako kaže, krivicom RS.

“To se, prije svega, odnosi na zabranu izvoza oblovine, olakšica na indirektne poreze i akcize… Ništa od toga ne može dobiti saglasnost treće strane, pa se vrtimo u začaranom krugu. Treba li nekom objasniti sta znači zaštita domaće proizvodnje?”, pitao je Višković.

Da je mnogo izazova s kojima se suočava BiH, ne samo na političkom nego i ekonomskom planu, stava je i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Konstatuje da BiH nije dobar ambijent na ekonomskom planu, kritikujući rad Centralne banke BiH. Ovo, navodi, nije početak kraja konvertibilne marke, ali štete će zbog nerada Centralne banke biti velike.

“Mi nemamo instituciju koja čuva konvertibilnu marku. Jedina monetarna politika je očuvati realnu vrijednost monete. U svijetu je poznat tzv. “plivajući kurs” o čemu nismo ni pokušali diskutovati. Oni koji ne drže do ovog foruma nisu danas ni došli ovdje”.

Dodik se, između ostalog, osvrnuo i na blokadu državnih institucija.

“Prije nekog vremena Predsjedništvo BiH je dalo saglasnost na inicijativu Otvoreni Balkan, ali je političko Sarajevo blokiralo i to je bila, isključivo, politička blokada. Liberalnom svijetu ne treba još i taj problem pa pokušavaju da satanizuju Republiku Srpsku. Ovdje nemamo nikakav bazični dogovor ni o čemu, a o ovoj inicijativi je postojao”, zaključuje te konstatuje da je RS čvrsto opredijeljena za inicijativu Otvoreni Balkan, a kako kaže, to bi trebala da bude i BiH.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad