Šta u pravnom smislu znači razdruživanje ili otcjepljenje jednog entiteta u Bosne i Hercegovine? Kakve su zakonske kazne predviđene za one koji bi to eventualno pokušali napraviti? Koliko je BiH suverena zemlja i kakva bi u budućnosti trebala biti razgovarali smo sa Nedimom Ademovićem, advokatom i ekspertom za ustavno pravo.

Na samom početku razgovora za Novi dan osvrnuo se i na pitanje suvereniteta BiH.

“Ne postoji upitnik vezano za suverenitet za BiH. Ona je suverena država. U Ustavu BiH piše da je BiH nezavisna, suverena država. Država kao i svaka druga. Međunarodna zajednica je organizovala sudejstvo. Bilo je više država koje su tako funkcionisale. Tako je bila i Njemačka. Podijeljena po interesnim sferama. Ustavni sud kada je objašnjavao suverenitet, model funkcionalnog dualiteta. I domaće i međunarodne vlasti upravljaju državom. Kada posmatramo sa tačke gledišta članstva u EU, onda ćemo dovesti u pitanje OHR, ali ne dovodimo u pitanje suvernitet. Nećemo ući u EU dok se ne riješimo OHR, ali to ne znači da BiH nije suverena država”, naveo je Ademović.

Između ostalog, naveo je kako bi suverenitet jedne države trebao da izgleda.

“To se u javnom prostoru adresira predsjedniku Srbije, Aleksandru Vučiću. On u javnim nastupima ne pominje pojam suverenitet u kontekstu BiH. Ustavni sud je kazao da jedino državni organi imaju suverenu vlast, dok svi drugi nižu. Čak ni entiteti nemaju ovlasti niti suverenu vlast. To boli vlast u RS. Jedino Parlamentarna skupština BiH ima suverenu vlast. On može da određuje kako će biti država BiH. Državni organi su suvereni i samo oni imaju pravo da je urade kako žele”.

Potom je dodao:

“Vrlo je jasna situacija. Ustav BiH ne dozvoljava bilo kome, pa ni entitetu da povuku bilo kakav potez koji bi vodio ka narušavanju ustava BiH. Bez ozbira kako mi to zovemo, da li secesija, odvajanje… To bi odmah bilo proglašeno neustavnim, to bi povlačilo angažovanje Tužilaštva BiH i svih policijskih snaga. Pokušaj Dodika da donese razne neustavne akte bi imali katastrofalne posljedice. Ovakav akt bi vodio ka scenariju koji bi sličan Kataloniji i Španiji. Podsjećam, Katalonija u jednom momentu je pokrenula inicijativu da pokrene nezavisnost, to je izazvalo reakciju Madrida. Pohapsili su ljude i to proglasili neustavnim. I u ovom slučaju bi se međunarodna zajednica pozabavila RS. I imali bi dalekosežne posljedice. Svi koji bi bili uključen u to bili bi procesuirani. Vučić odlučuje o svim pitanjima. Dodik pravi veliki pritisak na Vučića da povuče poteze koji su nepopularni za Srbiju”. 

Nedim Ademović u Novom danu je istaknuo kako mirovne snage drže kontrolu u Bosni i Hercegovini.

“Jedna deklaracija o secesiji je ozbiljna stvar. Aktiviralo bi vojne aspekte, mirovne snage bi bile raspoređene po nekim tačkama. Aktivirao bi se plan NATO-a, da se sve stavi pod kontrolu. Mirovne snage drže kontrolu u BiH. Oni jako dobro znaju šta se dešava. Ustavni sud je funkcionalan i ostat će. On bi proglasio te akte neustavnim, Tužilaštvo bi se aktiviralo. Međunarodna zajednica ne bi čekala nego bi odmah donijela odluke koje bi dobile podršku vojnih snaga”, istaknuo je.

No, kada je riječ o odnosima Hrvatske i Srbije, Ademović je u Novom danu kazao kako Hrvatske je korektna prema našoj zemlji.

“Hrvatska na međunarodnom planu je dosta suzdržljivija. Mislim da je relativno korektna. Dok Srbija mislim da bi morala biti suzdržana. Morala bi podržati aktivnosti međunarodne zajednice, a i odluke koje bi donijeli državni organi. EU bi iskoristila njihov postupak da zaprijeti sankcijama ukoliko bi se miješala”, kazao je.

Na kraju razgovora za Novi dan govorio je o strahu građana, ali i o značaju Rezolucije o Srebrenici.

“Ono što zaista entitet RS pokušava da uradi sa Srbijom je da spriječi rezoluciju. Njihov cilj je da se podignu tenzije i regionalno i u BiH, ali i globalno. Da se isprovociraju određeni incidenti, strah kod građana. Da se natjeraju povratnici da se vraćaju i da mogu poslat poruku u svijetu preko lobističkih grupa da momenat nije dobar za usvajanje rezolucije jer bi moglo doći do kolapsa sistema u kojem se nalazimo. U ovom momentu treba principijelno, mudro, dostojanstveno ispratiti. S druge strane smirivati situaciju u BiH”, kazao je, a zatim dodao:

“Meni kao građaninu BiH je ta rezolucija značajna jer se izražava globalno suosjećanje prema žrtvama i cijeli svijet priznaje grešku koja se desila u Srebrenici. Odaje se počast majkama, sestrama, suprugama i ljudima koji su stradali. Druga stvar, postoji jedan globalni konsenzus, da se tom najstrašnijem događaju u najvažnijoj međunarodnoj svjetskoj instituciji usvoji jedan tekst i gdje ćemo se obavezati da obilježavamo da podsjetimo šta se desilo i zbog čega se desilo. Treba da država poduzima mjere da se to nikome više ne desi. To ide u pravcu usvajanja. Članice UN su dužne da prate protokole pravce, ciljeve UN. Genocid je masovno istrebljivanje ljude samo zbog činjenice da je neko drugi i drugačiji. To je dozvoljeno u Srebrenici. Rezoluciju gledam kao nadu da ljudi shvate šta se desilo i da pokušaju to prihvatiti radi budućnosti i novih generacije. To je bila pogrešna politika, režim. Pružena šansa Srbiji i RS da krenemo ka ozdravljenju.”