Kako bi trebalo da izgleda borba protiv klimatskih promjena, kako bi trebalo da izgledaju budući izvori energije za grijanje zgrada, koje su najvažnije alternative energetske budućnosti Bosne i Hercegovine? U Novom danu o ovoj temi govorio je diplomirani inženjer mašinstva, specijalista gasne tehnike Vahid Tanović.

Podsjetivši na period od prije nekoliko decenija, rekao je da je gas, tada kao jako važan energent za Bosnu i Hercegovinu, posebno Sarajevo, došao tokom 70-ih godina uz pomoć kredita Svjetske banke, kojom je krenuo proces gasifikacije. BiH se priključila na gasovod tadašnjeg SSSR-a,  preko Ukrajine, Mađarske, Srbije.

“I danas je (gas) važan, ali moramo znati da je on ujedno neka vrsta neprijatelja, s obzirom da u prirodnom gasu ima metana, a suprotno onom što mislimo da je CO2 najveći zagađivač, glavni zagađivač je upravo metan, koji se nalazi u atmosferi”, naglašava i dodaje da bi upravo taj najveći zagađivač trebao biti zamijenjen drugim elementom – vodikom.

Kada je u pitanju projekt gasifikacije, koji je u to vrijeme značio spas, Tanović ističe da su za njega bili zaslužni vizionari, koji su danas, nažalost malobrojni, ali, dodaje, ne postoji ni velika potražnja za takvim ljudima.

Kao još jedan primjer naveo je i projekt grijanja opkoljenog Sarajeva, čiji je bio lider, a realiziran je uz podršku nizozemskih vlasti.

Vodik – trenutni trend u svijetu energetike

Naglasivši trenutnu borbu protiv klimatskih promjena, odnosno globalnog zagrijavanja u svijetu, Tanović ističe da se izlaz pokušava pronaći upravo u vodiku.

Radi se o hemijskom elementu koji je prisutan u ogromnim količinama, a postupkom njegove elektrolize iz vode, poslužio bi kao izvor energije. Rasprave koje se vode na svjetskim forumima, naglašava, dodvele su do zaključka da cilj ograničavanja maksimalne temperature na 1,5 stepen celzija godišnje u odnosu na predindustrijsko vrijeme neće biti ostvariv bez vodika.

Uporedio je rad eksperata na ovom polju s onim iz doba pandemije koronavirusa, kada je naporima naučnika vakcina pronađena u roku od nekoliko mjeseci, u odnosu na uobičajeni period od desetak godina, kazavši da su trendovi u svijetu trenutno takvi i da se upravo vodik vidi kao rješenje klimatskih i energetskih problema.

Da li će BiH pratiti taj trend?

Tanović naglašava da je mogućnost primjene vodika ogromna i u to treba krenuti što prije. Najavljuje registraciju pravnog subjekta do kraja godine, koji će imati savjetodavni karakter sa fokusom samo na vodik.

Koje su karakteristike vodika?

Dostupan je u ogromnim količinama, radi se prvom elementu u periodičnom sistemu, najlakši je element, bez boje i mirisa, eksplozivan je u mješavini sa zrakom u jednom širokom dijapazonu, ističe, ali to je isto tako element s kojim se može napraviti mnogo. Kao bitno ističe da je vodik 14 puta lakši od zraka, te se u zatvorenim prostorijama veoma lako ispušta putem ventilacijskih otvora.

“Zeleni vodik je vodik koji se dobije elektrolizom. Zeleni vodik je fokus, on će nas spasiti“, podcrtao je.

Pojašnjavajući proces dobijanja vodika, kazao je da bitnu ulogu u njemu igraju dva uređaja – elektrolizer i goriva ćelija.

“Ubacimo vodu, iz njega (elektrolizera) izađe kisik i vodik, kisik ide u atmosferu, a vodik u rezervar. kojeg transportujemo ili stavljamo u cjevovod i distribuiramo. To je priča o elektrolizeru. Drugi uređaj je goriva ćelija, to je uređaj koji se najlakše razumije, ima obrnutu reakciju od one koja se dešava u elektrolizeru, a proizvodi električnu energiju na osnovu reakcije između vodika i kisika, a rezultat je voda. Danas je goriva ćelija popularni proizvod koji se ugrađuje na prevozna sredstva – imate puno tih vozila u zapadnoj Evropi, Americi, Kini posebno, niču kao pečurke poslije kiše punionice auta vodikom, gorive ćelije se upotrebljavaju i u autobusima, kamionima čak avionima”, naglasio je, dodavši da je moguće postaviti osnove za ovakav vid korištenja vodika u tek nekoliko mjeseci.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje