Među mladima u Sarajevu, koje je često nazivano “Jerusalemom Balkana” jer je važilo kao “primjer suživota religija”, sve više nestaje međureligijskih kontakata, a to je nešto čime bi se treble pozabaviti vjerske institucije, navodi njemački Evangelischer Pressedienst (EPD).
EPD navodi kako je Sarajevo poznato po atentatu iz 1914. koji je doveo do Prvog svjetskog rata, po Zimskim olimpijskim igrama 1984. i po ratu u BiH od 1992. do 1995. godine. Međutim, ističe se da je ovaj grad i primjer suživota religija.
Objašnjava se da je Islam “sveprisutan” u Sarajevu: ezani odzvanjaju gradom, a velika većina od 300.000 stanovnika su muslimani.
“U glavnom gradu Bosne i Hercegovine postoji više od 200 džamija, među kojima se ističe impresivna Gazi Husrev-begova džamija iz 1530. godine. No, samo nekoliko stotina metara dalje nalaze se velika katolička katedrala i jednako velika srpsko-pravoslavna crkva – a između džamije i ove dvije crkve smješteni su stara sinagoga i jevrejski centar. Policijske kontrole ili ograde oko sinagoge, koje su česte u drugim evropskim prijestolnicama, ovdje se ne mogu vidjeti”, piše ovaj list.
“Jevreji, kršćani i muslimani ovdje već stoljećima žive zajedno”, izjavio je germanista i jedan od osnivača udruženja za međureligijski mir “Abraham” Senudin Jahić tokom posjete predstavnika Diakonije iz Württemberga za EPD.
Nestajanje razumijevanja
“Nakon užasa rata u Bosni i masakra u Srebrenici, u kojem je ubijeno 8.000 ljudi, povjerenje se moralo ponovo izgraditi”, objasnio je Jahić, koji je sa saradnicima pokrenuo brojne akcije pomirenja.
Ipak, on izražava zabrinutost jer “sve više mladih ljudi komunicira isključivo unutar vlastite etničke grupe – Bošnjaci među Bošnjacima, Srbi među Srbima, Hrvati među Hrvatima”.
“Zbog toga opada razumijevanje za drugu stranu”, naveo je.
Zatim je objasnio da je to, u njegovoj generaciji, bilo drugačije, te da je tokom rada kao prevodilac za Bundeswehr održavao mnoge kontakte sa srpskim kolegama.
“Religijski i politički smo bili potpuno različiti, ali mogli smo normalno razgovarati”, ispričao je, te dodao da se to kod mlađih generacija, sve više gubi.
Sukobi ispod površine
Sličnu zabrinutost dijeli i Ingrid Halbritter, rođena Švabica koja već 25 godina živi i radi u Bosni i Hercegovini. Njeno udruženje “Pharos” prvenstveno pomaže pripadnicima romske manjine. Ona naglašava važnost društvene kohezije.
“To ovdje nije moguće bez međureligijskih kontakata”, kaže Halbritter, koja već više od dvije decenije podržava Jahićev rad.
Jahić upozorava na jačanje nacionalizma i mogućnost ponovnih etničkih sukoba u regiji.
“Rat u Bosni nije završen 1995., već samo prekinut”, tvrdi on, te objašnjava da mnogi sukobi od tada tinjaju ispod površine.
EPD piše da su ratna sjećanja i dalje prisutna u Sarajevu: rupe od metaka na fasadama kuća svjedoče o borbama, dok crveni epoksid u kraterima granata na ulicama i trotoarima podsjeća na brojne žrtve konflikta.
Jahić ističe da se od vjerskih zajednica očekuje više angažmana na pomirenju i međusobnom razumijevanju: “One bi mogle imati umirujući efekat. Ali ne koriste svoj uticaj. Upravo bi to bilo primjereno Jerusalemu Balkana”.
Bh. politička analitičarka Ivana Marić ukazuje na široko rasprostranjenu korupciju u zemlji koja želi što prije postati članica EU. Korupcija, prema njenim riječima, prožima medije, ekonomiju i politiku.
“Ako su ljudi prije nekoliko godina napuštali zemlju iz ekonomskih razloga, danas odlaze jer ne žele da njihova djeca odrastaju s uvjerenjem da je korupcija nešto normalno”, izjavila je.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare