Broj rizika sa kojima se suočavaju djeca na internetu svakodnevno je u porastu. U protekloj deceniji, razvojem društvenih mreža sa šest povećan je 43 rizika koji prijete najmlađoj populaciji. Oni kao posljedicu najčešće imaju nasilje i samoubistva. Republika Srpska pokušava se sistemski obračunati sa ovom problematikom.

Da li se treba ograničiti upotreba interneta ili mobilnog telefona djeci? Najčešće je pitanje koje izazove nesuglasice u odnosu roditelj-dijete.

Rijetkost je pronaći školarca koji ne koristi internet ili ne posjeduje mobilni telefon. Najnoviji podatak govori da svako drugo dijete mlađe od 11 godina posjeduje profil na društevima mrežama. Zabrinjavajući je to podatak koji sa sobom nosi posljedice. Najčešće – cyber nasilje.

“Koje se već dešava u jako ranom uzrastu, a kada kažem ranom uzrastu mislim na 6, 7 i 8 godina , a o adolscentima da ne pričam, to je već tema koja je goruća tema, dakle , moramo da povedemo računa šta nam djeca rade na telefonima, obzirom da su roditelji jako zaposleni i djeca ostaju sama praktično po cijeli dan kući, telefoni su dostupni, roditelji ne znaju šta djeca rade na telefonima“, pojašnjava Danijela Ostojić, klinički psiholog.

Upravo kontrola sadržaja na internetu i upotrebe mobilnog telefona, jedan je od vidova prevencije, mišljenje je struke. Opreza, kažu, nikada ne može biti dosta. No, cjelokupan sistem mora biti uključen.

“Mi se bavimo i žrtvama i počiniocima elektronskog nasilja. Ono što mi primjećujemo u zadnje dvije ili tri godine od prilike od perioda kada je profunkcionisao multisektorski pristup i multisektorski timovi sa školama je itekako porast ove problematike“, smatra sociolog Vladimir Nakić.

Pa je tako nedavno istraživanje Unicef-a pokazalo da je više od 50 odsto djece doživjelo neki oblik nasilja na internetu i o tome ćutalo.

U eri Instagrama, TikToka, Snapchata i drugih društvenih mreža, koje su dostupne svima koji imaju mobilne telefone – jedan od najvećih problema i izazova predstavlja što starosna granica za pristup istim – ne postoji.

Imalo je to fatalne ishode, poput samoubistava, koje su prouzrokovali popularni Tik Tok izazovi. Iako jeste najopasniji, suicidalne misli nisu jedini rizik pretjerane konzumacije internet sadržaja.

“Probulimija, proanoreksija i ostale stvari, imamo kategorisano, rizici koji ugrožavaju zdravlje djece i mislim da su ti najprioritetniji u smislu rješavanja. Kroz pravljenje sigurnog interneta za djecu, recimo velike mreže, koje su tehničke mjere da djeca nemaju pristup takvim stvarima i da pojavni oblici kod takvih rizika koji su kritični da se proglase krivičnim djelima, to je apdejt zakona“, smatra Dražen Višnjić, direktor Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije RS.

Zbog čega je prevencija ključna. Mračna strana digitalnog odrastanja “vreba” na svakom ćošku.