Posljednjeg dana Minhenske sigurnosne konferencije nastavljene su rasprave o odnosu Washingtona, Moskve i Brisela, ali iz perspektive događaja koji su oblikovali svijet na kraju Drugog svjetskog rata i u posljednjoj deceniji Hladnog rata. Razgovaralo se i o budućnosti Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i kako doći do toga.

Velika trojka na Jalti je uspostavila odnos velikih sila, iste te sile su postavile novi temelj u odnosima nekoliko decenija kasnije kroz Finalni akt iz Helsinkija. Danas se postavlja pitanja šta je svijetu potrebnije: Jalta ili Helsinki?

Alexander Stubb, predsjednik Finske: “Mislim da je izbor koji danas imamo između Jalte i Helsinkija jer je Helsinki bio otprilike 10 tačaka načina na koji bi države trebale da se ponašaju jedna prema drugoj, ali i prema svojim građanima. Mislim da Sovjeti to nisu vidjeli kao pobjedu za njih u to vrijeme, ali je bilo važno da ih dovedu do stola. Tako da bi moj argument bio, naravno, da dolazim iz prilično male države sa 1.340 km granice sa suštinski imperijalističkom silom, da treba imati više Helsinkija, a manje Jalte, jer ja i dalje vjerujem da su ono što je zacementirano u UN i Helsinkiju tri ključna principa državnosti, a to su nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet. I trenutno se moramo fokusirati na taj dio.”

Evropski odnos prema Balkanu, ali i američko-evropske odnose, vrlo plastično i opet vrlo karakteristično je objasnio albanski premijer Rama.

Edi Rama, premijer Albanije: “Budući da sam veliki obožavatelj Netflixa, rekao bih da bi nakon onoga što sam vidio u ova dva dana pod ovim krovom, što je bilo nevjerovatno, Netflix mogao napraviti dvije serije, jednu o EU, drugu o SAD. Onaj o EU bi bio pacijent sa 27 doktora. Imali su 28, inače, ali jedan je poludio i otišao iz bolnice, a SAD će biti serija o jednom šerifu. Tako da mislim da je ovo što se dešava zaista velika, velika stvar, barem kako ja to vidim iz tog dijela Evrope, koji nije EU. Dakle, mi smo EU bez U i vidimo stvari malo drugačije.”

Probleme s kojima se suočava EU komesarka za proširenje vidi kao dualni političko-tehnološki problem koji se mora uskoro prevazići.

61. Minhenska sigurnosna konferencija je završila u svjetlu novih geopolitičkih kretanja, ali i sa pripremama za novo liderstvo koje bi se trebalo materijalizirati iduće godine u liku Jensa Stoltenberga kao novog predsjedavjućeg.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje