Europarlamentarci Tineke Strik (Nizozemska) i Dietmar Koster (Njemačka) boravili su u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini tražeći od EU pod hitno finansijske sankcije i ograničenje kretanja u EU za Milorada Dodika. Poručili su kako su nedopustivi ponašanje, retorika i djelovanje predsjednika SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

N1: Rekli ste da su ponašanje, retorika i postupci predsjednika SNSD-a i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika nedopustivi. Neizvjesnost je veća nego ikad. Šta ćete učiniti i šta će tačno UN i EU učiniti da se prevaziđe destabilizacija Bosne i Hercegovine?

Tineke Strik: Mislim da ono što bi se trebalo učiniti jeste vrlo jasno postaviti granice na ponašanje gospodina Dodika. Od njega čujemo velike prijetnje, a već je Agenciju za lijekove s državnog sveo na nivo Republike Srpske. To znači već korak unazad prema situaciji o otcjepljenju. Sada prijeti novom vojskom, novim poreznim sistemom, tužilaštvom koje bi ukidao na državnom nivou. To je korak unazad i upravo bi to izazvalo veće etničke tenzije. To je apsolutno pogrešan signal, stoga mislim da bi EU i UN morale biti jasniji u poruci da ovo ne prihvaćaju. Mi smo vrlo jasno dogovorili da želimo ići putem integrisanog društva.

Bosna i Hercegovina je cjelovita država, jedna je cjelina, stoga je kao takvu ne smijete potcijeniti i zagovarati secesiju. Upravo to i kreira tenzije. Posebno ako gospodin Dodik želi svoju vlastitu vojsku. Dvije vojske u jednoj zemlji jasno daje do znanja kakvu poruku šaljete. Dakle, razumijem strah ljudi i upravo zbog toga smatram da Europska Unija mora jasno pokazati svoj stav koji je u suštini demokratija i jedinstvo. I mora jasno poručiti (Dodiku): “Ako Vi tako nastavite, onda mi dolazimo sa sankcijama, jer želimo da prestanete.

N1: Šta bi te sankcije konkretno sadržavale, na koji način bi bile nametnute?

Tineke Strik: Sankcije bi, prema mom mišljenju, morale biti usmjerene na lične interese gospodina Dodika, jer to je ono što bi ga najviše pogodilo, to je ono što njega najviše i zanima. A, time ne biste oštetili građane Republike Srpske. Razumijemo da postoji mnogo ljudi koji ga podržavaju, to je nešto što također moramo uzeti u obzir. Finansije tih ljudi moraju se također zamrznuti. Morate se pobrinuti da oni više ne mogu ni putovati. Stavljate ih na listu ljudi koji su pod sankcijama, kako ličnim tako i ekonomskim i nadam se da će to za početak pokazati određene rezultate.

N!: Da li ste na vrijeme za ove korake?

Tineke Strik: Mislim da smo ovo trebali ranije učiniti. On (Dodik) već dugo improvizira, već odavno priprema izmjene zakona, ali ne smatram da je prekasno, jer još ništa od toa nije učinjeno. Mislim da sada, i zato je potrebno da mi jednim glasom govorimo, da kao što su SAD već nametnule te sankcije, EU mora se tome pridružiti kako ne bi imao slobode. Treba biti jasno da ovo svi osuđujemo i da će svi zajedno na jedan konzistentan način situaciju tretirati. Zato se nadamo da još uvijek nije prekasno.

N1: Kada ćete to učiniti, kada ćete o tome konkretno govoriti?

Tineke Strik: Već smo to oficijlno pokrenuli prije nekoliko sedmica. Ali, ovog ponedjeljka se sastaju ministri vanjskih poslova u Briselu kada će se Bosna i Hercegovina naći na dnevnom redu. Već znam da nekoliko zemalja, između ostalih i Nizozemska, zagovara sankcije. Stoga se nadam da će većina odlučiti o ovim koracima. Potreban je glas 15 zemalja kako bi se donijela odluka da je to upravo ono što želimo učiniti.

N1: Dobro, Milorad Dodik ima podršku srbijanskih političara, a posebno Aleksandra Vučića i Ane Brnabić. Europska Unija i dalje vodi pregovore o članstvu Srbije u Uniju, zašto su ovi pregovori nastavljeni, uzimajući u obzir ako lideri te zemlje, prije svega, negiraju genocid, a potom i nameću tenzije u Bosni i Hercegovini?

Tineke Strik: Da, to je jedna vrlo bolna činjenica i mislim da Srbija, što se toga tiče, vrlo loše stoji. Pregovori su takvi a, kada razgovarate o određenim temama i pravite rezultat, onda pregovarate o više tema i tako dolazite do cilja. U sistemu je također moguće da pravite korak nazad. Ako ne pravite željene rezultate, onda Vas vraćamo nazad. Mislim da i Srbiji moramo jasno poručiti da se mnogo više mora učiniti na pravnoj državi i da se mora prestati s negiranjem genocida. Isto tako mislim da Srbija nije dobila jasne signale od strane EU. Gledajte, morate paralelno raditi, na jednoj strani morate podržati društvo, dati mu pravu perspektivu, jer i tu se često prave greške. Ako Vam ide dobro, ako zaista podržavate demokratiju, integrisano društvo, ne pravite etničke linije razdvajanja, ako je to pravac u kojem želite ići, onda Vas podržavamo. Onda smo tu za Vas i moguće je mnogo više. No, ako se ne iskazujete, ako upravo idete unazad, kako kaže stara izeka – ‘šta ti to treba, sinko’, onda ćete morati osjetiti i posljedice. Sve mora pasti na svoje mjesto.

N1: Dajte da kratko prokomentarišemo temu mogućnosti rata, iz svega što čujemo u javnosti. Pozdravljate li odluku bivšeg Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Valentina Inzka, da izmijeni zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida u Sebrenici?

Tineke Strik: Gledajte, on je imao tu mogućnost da to učini. Jer, to je jedna od tačaka koje se moraju ispuniti kako bi Bosna i Hercegovina krenula ka članstvu u EU. U tom smislu, postavljalo se pitanje, da li je to bilo moguće nametnuti na državnom nivou. Ranije je ta diskusija bila blokirana. No, Dodik je ovaj zakon iskoristio kao argument za otcjepljenje. Ali, da li je to zaista pravi argument Dodika? On je zakone već odavno pripremao. Improvizira, trupe marširaju ulicama da pokaže kakvu on moć ima. Neće mene zavarati da sve to ima veze samo s Inzkovim zakonom. Ali, on to samo koristi i to vrlo agresivno kako bi rekao ‘vidite, svi su protiv srpske republike’ što apsolutno nije istina. Mislim da moramo jasno dati do znanja da ne podržavamo Dodikovo ponašanje, ali da građane Republike Srpske svakako podržavamo u smjeru demokratskog procesa. Negiranje genocida, kao što ste Vi sada spomenuli, je nešto što nećemo podržati.

N1: Može li Srbija biti članica Europske Unije ako političari negiraju genocid?

Tineke Strik: Ne!

N1: Da li je to jasno?

Tineke Strik: Da! To je vrlo jasno. Ne smijemo imati duple standarde. U Srbiji je to jednako neprihvatljivo, kao što je to neprihvatljivo i ovdje.

N1: Hoćete li imati čvrst stav u tome kada budete razgovarali s kolegama?

Tineke Strik: Apsolutno!

N1: Gospođo Strik, hvala Vam i mnogo sreće s Bosnom i Hercegovinom na sastanku!

Tineke Strik: Bilo mi je zadovoljstvo. I nadam se da će EU jasno pokazati da je za sve građane Bosne i Hercegovine. Da ćemo pokazati i davati stvarna rješenja na stvarne probleme. Koliko samo mladih ljudi odlazi, ekonomski je evidentan manjak perspektive, dajte da na tome zajedno sarađujemo. Dajte da se pobrinemo da Dodik više ne može naprijed sa svojom strategijom, da država naredne godine zaista slobodne i iskrene izbore ima, kako bi građani sami rekli kakvu to budućnost vide za sebe u Bosni i Hercegovini. Ako je ta budućnost blizu Europe, onda vrlo rado! I mi moramo biti tu kako bismo pomogli u tome!

Dietmar Koster:

N1: Gospodine Koster,  Nakon posjete vi odlazite. Jeste li stekli takav pogled na to kakve su tenzije, kakva je politička situacija u Bosni i sa kakvim porukama odlazite iz Bosne? Šta ste saznali iz vaše posjete ovdje?

Koster: Suočeni smo sa dubokom političkom krizom i jasno je da je to politička kriza za koju možemo reći da glavnu odgovornost imaju gospodin Dodik i njegovi prijatelji iz RS. Ne želim kriviti cijelu RS. To je politička klasa, možete reći, i moramo postići da se RS vrati u državne institucije. A ako ima sukoba, o njima moramo raspravljati u parlamentu i u državnim institucijama, pa samim tim i o mojoj preporuci i onome što sam naučio, ako želimo da ojačamo demokratiju, i ako želimo da prevaziđemo razmišljanje u etničkoj filozofiji, onda ćemo se morati vratiti demokratskim vrijednostima koje su važne za Evropsku uniju. I za mene, kao člana Evropskog parlamenta, veoma je važno da možemo otvoriti pristup Bosni za Evropsku uniju.

N1: Šta je krajnji cilj i konačni cilj Evropske unije, da ima BiH, ali i zemlje regiona. Mislite li da reakcija Evropskog parlamenta i Evropske unije dolazi malo prekasno? Svakodnevno vidimo negiranje genocida, ne samo u BiH. Vidimo to i u regionu. Šta ćete konkretno uraditi kada je u pitanju, kao što ste rekli, glavni krivac Milorad Dodik. Koji su konkretni koraci koje planirate da uradite i koje će Evropa uraditi?

Koster: Mislim da trebamo prenijeti jasnu poruku kao evropski parlamentarci političkoj klasi u RS, a naša poruka je jasna. Ako imamo utisak da postoji put za secesiju, onda moramo uvesti sankcije. Više bih volio ciljane sankcije prema određenim osobama, a ne općenito. A meni je važno da ljudi u RS mogu unaprijediti svoj svakodnevni život. I za mene, kao socijaldemokratu, veoma je važno da sprovedemo mjere koje jačaju socijalnu koheziju društva i da obični ljudi mogu da imaju pravi život i zato moramo jačati ekonomiju, socijalnu koheziju društva, da bi se svakodnevni život običnih ljudi mogao poboljšati. I to je za mene kao socijaldemokratu iz Evropskog parlamenta veoma važno. I imaćemo zahtjev za našu sljedeću plenarnu sjednicu u Strazburu da stavimo ovu tačku na dnevni red i tamo ćemo o njoj raspravljati. I razgovaraćemo o pitanju sankcija. I za mene, ono što sam naučio iz ovog putovanja je da bi predstavnici civilnog društva trebali igrati važniju ulogu ovdje u Bosni. I oni se zalažu za jednaka prava i otvorili su put za fer, slobodne i jednake izbore, koje možemo očekivati u narednoj godini.

N1: U narednoj godini. Mnogo je uticaja koji dolaze izvan zemlje. Uzmimo za primjer Srbiju. Kako je moguće, gospodine Koster, da Evropska unija vodi pregovore sa državom, sa političkim liderima zemlje koji negiraju genocid, koji ograničavaju slobodu medija. Svakodnevno vidimo kako veličanje ratnih zločinaca, posebno uzimajući u obzir ratne zločince koji izdržavaju kaznu, imaju svoju presudu u ICTY-u i Međunarodnom sudu pravde u Hagu. Gledajući to, zašto Evropska unija kontinuirano vodi razgovore o članstvu Srbije, zemlje koja sve to radi. Zar Evropska unija ne bi trebalo da zaštiti ostale članice Evropske unije od takvih država? A šta tu ima da se radi kada je Srbija u pitanju? Aleksandar Vučić, Ana Brnabić, svi lideri zemlje. Hoćete li i vi učiniti isto?

Koster: Postoji nekoliko međunarodnih sila, koje pokušavaju utjecati na situaciju ovdje u BiH. I za mene je jasno da je hvaljenje ratnih zločina i negiranje genocida neprihvatljivo. Nemoguće je ovo prihvatiti.

N1: Ali to se dešava. To se dešava. Šta ćete uraditi povodom toga? Hoće li biti sankcija onima koji neprestano negiraju genocid i rasplamsavaju tenzije u regionu?

Koster: Pa, rekao bih da bi se trebali fokusirati na rješavanje problema ovdje u BiH. U pravu ste da postoji uticaj spolja. I rekao bih da tu ima čak i utjecaja Hrvatske. I mi imamo nekih problema na granicama Hrvatske i Bosne. Na njima živi toliko migranata i izbjeglica, a hrvatske vlasti ih vraćaju. A to znači da postoje nezakonita vraćanja. A to smo kritikovali i u Parlamentu. A mi kritikujemo i Srbiju šta rade. I o tome moramo razgovarati. Ali mislim da se ovdje u BiH suočavamo s toliko problema. Moramo se fokusirati na rješavanje onih problema koji bi mogli poboljšati svakodnevni život ljudi. I zato, mislim da moramo biti svjesni ovoga što ste rekli, ali ne možemo riješiti sve probleme u isto vrijeme. I stoga, ono što ću predložiti u Evropskom parlamentu je da moramo prevazići ovo razmišljanje u etničkim kategorijama. I onda mislim da će doći do razvoja BiH koji može osigurati njihov suverenitet i koji može sačuvati njihov teritorijalni integritet. I ovo je veoma važno.

N1: Ne mislite li da se stanje i politička situacija u Srbiji i u njihovom društvu ne odražavaju tenzije u BiH? Zato vam postavljam ovo pitanje, geopolitička strategija Srbije i šta se tu dešava, posebno u posljednjih par dana. Morate biti svjesni toga. Šta se dešava sa golrifikacijom Ratka Mladića, osuđenog ratnog zločinca? Ne mislite li da to podstiče tenzije u državi u BiH? Dakle, šta se tamo događa, zapravo se odražava ovdje?

Koster: Da, nema sumnje da bi to podstaklo tenzije u regionu. I to ne može biti konstruktivan način, da se dođe do rješenja ovdje u BiH. Postoje interesi da se, recimo, destabilizuje cijela država. I to je u potpunosti protiv ciljeva EU i evropskih parlamentaraca. Ali kao što sam to spomenuo, moramo ovo razmotriti. Šta se dešava u Srbiji i postoje međunarodne snage koje žele da utiču na ono što se tamo dešava. Ali mislim da bi Evropska unija trebala fokusirati svoj zadatak na ono što se dešava u BiH. I paralelno, moramo razgovarati sa Rusijom. Moramo razgovarati sa Turskom. Moramo razgovarati i sa Srbijom i sa Hrvatskom. A ovo je međunarodni problem. Da, također jeste.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad