Daleko smo mi od Evropske unije to nije nikakva mudrost. Od prošlog sastanka lidera Zapadnog Balkana nista se posebno nije promijenilo. Na današnjem forumu o napretku Zapadnog Balkana mišljenja su bila jasna: Pomoć je svakom potrebna.

Vjeruju li zemlje regiona, odnosno njihovi stanovnici u politiku jedinstva EU i je li to prvenstveni politički cilj njihovih biranih predstavnika? Ako jeste, kako konačno do te tako željene Unije? Odgovor bi se možda mogao sažeti u tri P – Prijedlozi, Politike, Principi, koju nude učesnici foruma “Zapadni Balkan – put naprijed “, a najvažniji prijedlog se tiče ekonomije.

“Skoriji samit u Berlinu je idealna prilika koju ne treba propustiti, to znači da se EU i SAD traži jedna konkretna politička i finansijska podrška za nekoliko kapitalnih projekata. Prvi projekat koji ovdje iznosimo je integracija Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU, sa mapom puta u trajanju od pet godina”, kazao je Zlatko Lagumdžija, moderator Foruma.

Imaju li takvi prijedlozi zeleno svjetlo u regionu s obzirom na vrlo specifičan momenat u kojem se nalazi? Imaju li aktuelne politike snage da iznesu takve i slične prijedloge?

“To je put naprijed, to je put u prosperitet ovog dijela Evrope ,a prosperitet ovog dijela Evrope je jako važan i za samu Evropu jer je historija pokazala da destabilizacija prilika na Zpadnom Balkanu ustvari destabilizacija za cijelu Evropu, ako se tako budemo ponašali ja onda vidim svijetlu perspektivu Zapadnog Balkana, a drugačije neće ići”, kazao je Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH.

Za BiH pitanje europskih integracija nije upitno, ali rad na ispunjavanju cilja jeste

“Region se nalazi u nizu vrlo otvorenih, složenih osjetljivih pitanja . Mislim da svi zajedno moramo da se posvetimo njihovom rješavanju, da se rješavanje tih pitanja mora imati u dijalogu država Zapadnog Balkana i da taj dijalog t reba da pokaže spremnost država Zadanog Balkana da na principima dobrosusjedstva i pouzdane pozicije svake države u regionu gradimo svoju budućnost , dakle mi treba da se okrenemo prije svega sami sebi”, poručio je Filip Vujanović, bivši predsjednik Crne Gore .

Uz sve komplikovane procedure, za BiH, koja i sama ima prekomplicirano uređenje pitanje evropskih integracija deklarativno nije upitno, no rad na ispunjavanju tog cilja itekako jeste.

“Ključno je da se prepozna riječ kompromis, da se nađe optimalno rješenje koje mogu svi prihvatiti jer nema toga sa strane ni Hrvatska, ni Srbija pa ni sama EU koje mogu nametnuti neko rješenje i napraviti ga dobrim za građane i građanke BiH”, istakao je Ivo Josipović, bivši predsjednik Hrvatske .

Evropska Unija ne zna šta će ni sama sa sobom, mišljenja je Žarko Papić, aktivista i analitičar, i dodaje da zbog toga i odlaže proširenje.

“Ako ćemo nekoliko decenija čekati punopravno članstvo, onda ne treba tražiti alternative na trećim petim i šestim mjestima, nego se treba kad je riječ o regionu orjentisati na što veću regionalnu saradnju i zajednički ekonomski prostor i mnogo važnije otvoriti temu pridruženog članstva EU”, smatra Žarko Papić, analitičar.

To bi zaključuje Papić, dalo određene ekonomske povlastice zemljama Zapadnog Balkana, u suprotnom ne treba čuditi ukoliko sve češće budu zastupljene priče o kineskim, ruskim , turskim, i drugim stranim utjecajima u regionu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad