Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kaže da taj grad i Unsko-sanski kanton generalno najbolje razumiju migrante, i situaciju sa kojom se suočavaju ti ljudi. Oko devedeset posto migranata, koji su ušli ili izašli iz BiH, prošlo je kroz Bihać i Veliku Kladušu. Stanje je trenutno mnogo bolje nego ranije, a nadati se da tako i ostane.

“Prošli smo razne faze, od početnog neznanja u vezi sa tim, situacije kad smo bili ‘pregaženi’, do perioda kad su nadležni državni organi preuzeli aktivnosti vezane za migrante i kad je ta situacija normalizirana. Situacija trenutno nije ni blizu one, kakva je nekad bila. Trenutno u centru Lipa kod Bihaća ima 300 do 400 migranata, u Borićima 150 do 200, možda ih na divljim lokacijama ima nekoliko stotina, ali to više nije ona situacija kakva je bila prije tri ili četiri godine”,  naglasio je Fazlić za Fenu.

Kako je kazao, migranti u centru Lipa borave u toplom i čistom, imaju uvjete za normalan socijalni život.

“Bilo bi dobro da ih bude što manje, ali ako ih bude i hiljadu ili 1.500 centar Lipa ih može primiti“,  kazao je.

Precizira da brigu o tom prihvatnom centru vodi Služba za poslove sa strancima BiH, osiguranje rade agencije za koordinaciju policijskih tijela, a na tom području djeluju i nevladine organizacije.

Fazlić naglašava da su na području USK na početku bili migranti iz Bangladeša, Pakistana, zemalja Magreba…. Sad su to migranti iz Eritreje, Etiopije, Kube i uglavnom mlađe osobe i/li porodice.

“Mijenja se struktura migranata. Imam osjećaj da se mijenja i pristup Hrvatske i drugih zemalja EU, kad se o tome radi. Više nema kolona izmrcvarenih i izmorenih migranata koje je policija vraćala, kroz šumu u Bihać. Više toga nema, bilo bi dobro da ostane ovakvo stanja”, kaže Fazlić.

Na pitanje za raspoloženje tamošnjeg stanovništva prema migrantima, gradonačelnik Fazlić ističe da se vremenom mijenjalo, ali generalno ljudi i dalje imaju razumijevanje za te ljude.

“Bihać je grad koji je patio, bili smo svi spremni da pomognemo i pomagali smo. Kasnije, kako je vrijeme prolazilo, raspoloženje se mijenjalo ali generalno ljudi i dalje imaju razumijevanje za migrante. Ti ljudi su uključeni u život zajednice, nije bilo problema u vezi toga. Najsretniji bismo bili da migranata nema, ali kad su već tu znamo se nositi sa tim”, naglasio je.

Različiti su podaci o broju migranata koji su dosad prošli kroz Bihać i druge dijelove USK, a kako je kazao gradonačelnik Bihaća u najtežem periodu u jednom danu je bilo sedam hiljada migrana.

“U najtežem periodu, u jednom danu, bilo je sedam hiljada migranata, vozom je dolazilo 150 dnevno. Sigurno je prošlo 70.000 do 100.000 migranata kroz Bihać i Veliku Kladušu gdje je stanje bilo još i gore i sad je, jer nemaju prihvatnog centra (nakon što je ranije zatvoren privremeni prihvatni centar Miral) pa se migranti smještaju na otvorenom to je onda problem i za njih ali i tamošnje stanovništvo. Mislim da je oko devedeset posto migranata koji su ušli ili izašli iz BiH, prošlo kroz Bihać i Veliku Kladušu”,  naglasio je.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić sudjelovao je u Sarajevu na završnoj konferenciji Projekta ‘Smanjenje neregularnih migracija u EU putem jačanja kapaciteta struktura povezanih sa migracijama na zapadnom Balkanu’, koji je implementirala međunarodna organizacija Hilwsferk u suradnji sa lokalnim udruženjem za pomoć i razvoj HAJDE. Taj projekt sufinansirali su Fond za azil, migracije i integracije i Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Austrije.

Uz naglašavanje vrijednosti projekata te vrste Fazlić ističe i doprinos međunarodne organizacije Hilwsferk, koja je značajnim finansijskim učešćem doprinijela izgradnji vodovoda na Lipi. To je okarakterizirao i kao primjer kako nevladine organizacije, humanitarne organizacije, međunarodne agencije, agencije UN-a, EU i ostali treba da rade i kako su radili mnogi na rješavanju migrantske krize.