Pred Evropskim sudom za ljudska prava održana je rasprava u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine. Sad Sud počinje s razmatranjima u privatnosti, a presuda će biti donesena u kasnijoj fazi.

Nakon četiri sata rasprave pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu o predmetu Slaven Kovačević protiv BiH zadovoljan je i sam podnosilac tužbe, kao i agenti Vijeća ministara BiH koji su podnijeli zahtjev za preispitivanje presude.

“Sasvim je jasno da je diskriminacija aplikanta u presudi Vijeća uspostavljena na činjenici da se aplikant ne izjašnjava kao pripadnik nekog od konstitutivnih naroda, a što je dokazana neistina. Naime, aplikant se izjasnio da je pripadnik konstitutivnog naroda Hrvata i kao Hrvat obnašao je javnu izabranu funkciju člana Gradskog vijeća Grada Sarajeva”, kazala je na Sudu agentica Monika Mijić.

“Svako može glasati za svakoga, to je ono što na višim nivoima želim. Na primjer, jednom sam bio kandidat u jednoj sarajevskoj opštini, bez obzira na etničku pripadnost svi mogu biti kandidati za opštinskog vijećnika ili načelnika. Svako može biti kandidat i to je nešto što bih volio imati na višim nivoima u državi, posebno u Predsjedništvu”, istakao je aplikant Slaven Kovačević.

Podsjećamo, Kovačević je tužio BiH jer, kao neko ko se izjašnjava kao Ostali, za članove Predsjedništva BiH samo može glasati u Federaciji i to isključivo za kandidate koji su Bošnjaci i Hrvati, a ne može birati ni u entitetu Republika Srpska.

“Postavlja se pitanje da li se time poništava volja ljudi u RS-u? Svakako kada govorimo o aktivnom biračkom pravu to bi značilo i mijenjanje temeljnih načela Daytona i mislim da se to mora postići konsenzusom. Sve drugo ili će biti neprovjereno ili će dovesti do neželjenih situacija”, tvrdi Davor Bunoza, ministar pravde BiH.

Kakve su to neželjene situacije, bh. ministar pravde nije rekao. U praktičnom smislu da bi se Kovačeviću osigurala prava, po presudi Evropskog suda, to bi značilo da bi Bosna i Hercegovina trebala biti jedna izborna jedinica.

“Radi se o političkoj agendi koja se pokušava provesti desecima godina da se stvori građanska BiH, što niko nije pristao ni 1995. godine”, kaže Vedran Škobić, Ministar pravde FBiH.

No, u presudi je jasno navedeno da je cilj pristajanja na sporne odredbe bio okončanje sukoba obilježenim genocidom i etničkim čišćenjem, te da se nije mogao osigurati mir bez pristanka na “konstitutivne narode”. Evropski sud za ljudska prava prethodno je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije u predmetu “Sejdić-Finci”, te potom u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”. Predmet Kovačević specifičan je jer se radi o aktivnom biračkom pravu, a ne o pravu kandidovanja, kao u prethodnim predmetima.

Odluka će biti naknadno saopštena, rekao je na kraju rasprave sudija Bojan Bošnjak. Na osnovu sudske prakse jasno je da će biti potrebno nekoliko mjeseci do te odluke.