Još jedan Zakon do kraja mjeseca trebao bi se naći u federalnom parlamentu. Izmjene Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine pred parlamentarce će 28. januara. Nekoliko zastupničkih klubova se usaglasilo: Zahtijevat će uvrštavanje femicida kao teškog krivičnog djela. Saglasnost su dali i pojedinci koji su se ranije protivili. No, koliko je usvajanje izmjena izvjesno i šta bi, u konačnici, značilo?

Almedinovu sestru je pred očima njihove majke ubio Eldin Hodžić. Drugostepeni sud kaznu sa 35 smanjio je na 20 godina.

“Vidjeli ste i iz postupka koji je bio protiv optuženog za ubistvo moje sestre…zakon je i ovaj krivični dobar, kazna je bila adekvatna. Međutim, mislim da u procedurama tim mi nemamo ljude da primjenjuju te zakone. Tako da nam ništa puno i ne znači uvođenje novih zakona kada ih nema ko primjenjivati”, rekao je Almedin Kadić.

Ali, drugačiji zakoni su obaveza Bosne i Hercegovine, podsjećaju pojedini zakonodavci i nevladine organizacije. Od ubistva Almedinove sestre 2021. godine ubijeno je više od trideset žena, na najsvirepije načine. Sve – u Bosni i Hercegovini – potpisnici Istanbulske konvencije, koja bi u zakonima, poručeno je danas, morala imati sljedeće: “Da femicid se definira kao rodno zasnovano ubistvo žene sa kaznama od najmanje deset godina i dugotrajnim zakonom, kao i interpretativnom normom koje okolnosti trebaju biti uzete u obzir kada se procjenjuje da li se desilo rodno zasnovano ubistvo”.

Tako glasi samo dio amandmana na zakon kojeg je predložilo Ministarstvo pravde, koje se od ranije usprotivilo ovakvom definisanju. Potpis na amandmane dali su klubovi svih parlamentarnih stranaka u Federaciji, osim HDZ-a i HDZ-a 1990.

“Ja vjerujem da će na sjednici Predstavničkog doma 28.1. biti žustra rasprava. Nema negativnih efekata, ja ne vidim negativne efekte ako to prođe u krivični zakon”, rekla je Marijana Hrvić-Šikuljak, zastupnica u Predstavničkom domu PFBiH (DF).

Rasprave nije ubrzalo ni 16 metaka iz policijskog pištolja ispaljenih u Amru Kahrimanović, niti ubistvo žene prenošeno na mrežama. Upravo slučaj Nizame Hećimović iznjedrio je promjene – ali u susjedstvu.

“Bit je fokus staviti na to da je neko ubijen zato što je žena i zato što ne ispunjava očekivanja koja drugi spol ima prema njoj”, rekla je Branka Mašić-Žigante, sutkinja Vrhovnog suda RH.

Drastičan porast prijava nasilja nije ubrzao ni drugi zakon, onaj o zaštiti žrtava od nasilja u porodici.

“Ja se nadam da je nakon dugo vremena konačno došao čas da ćemo kao zakonodavci ispuniti svoju obavezu prema građanima. U paketu novi zakon o zaštiti od nasilja u porodici, kao i prijedlog izmjena i dopuna krivičnog zakona – konačno će biti pravni okvir potpune zaštite žrtve, ali i oštrijeg kažnjavanja nasilnika i, nadamo se, demotiviranja za buduće nasilnike”, rekla je Alma Kratina, predsjednica komisije za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma PFBiH.

No, žrtve nakon svega pretrpljenog – uporno ističu nepovjerenje u one koji će zakone provoditi.

“U slučaju moje sestre rahmetli je bilo 140 krivičnih prijava, gdje niko nije reagovao. Da je neko reagovao, da je tu osobu sklonio na vrijeme u adekvatnu ustanovu, pritvor, zatvor, ne bi nam trebala sigurna kuća. Zašto mi jednu osobu nad kojom se vrši nasilje moramo izmještati iz društva, posebno kada ima i dijete? On ostaje da radi, a ona mora napustiti posao da ode u sigurnu kuću, gubi egzistenciju i kako sutra na sudu da dobije starateljstvo nad tim djetetom?”, rekao je Almedin Kadić.

A neka djeca će živjeti sa ubistvom majke pred očima. Jedan od njih je i sin Emire Maslan, čijem će ocu presuda biti izrečena 20. januara.

“Bojim se da znam kako će izgledati”, kazao je Almin brat.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje