Dragana Bošnjakinja, Rasim Srbin, Edim bošnjački Hrvat i tako unedogled, jer ovo je zemlja konstitutivnih i ostalih. Posljednji slučaj imenovanja deklarativne Bošnjakinje u Upravni odbor RTRS-a, osporio je Klub Bošnjaka, a ponovo se zakotrljala priča o stranačkim kadrovima. Dok se kunu u naciju, bez problema mijenjaju nacionalne dresove, a sve zbog udobrnih i dobro plaćenih fotelja.
Ekonomistica s iskustvom u resoru turizma Dragana Čavka, dobila je podršku skupštinske većine za funkciju člana Upravnog odbora RTRS-a. To što je kadar Socijalističke partije možda joj je značilo, no presudno je bilo njeno nacionalno opredjeljenje. Dragana je izabrana kao Bošnjakinja.
“Ali da je neko spreman da promijeni vjeru za večeru, da danas bude Srbin, sutra Bošnjak – ja to ne prihvatam”, kaže poslanik Milanko Mihajlica.
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske zbog svega je posegnuo za vetom na imenovanje, pa će Čavka sačekati sa zasjedanjem u fotelju.
“Kako se može utvrditi ova zlopotreba i pokrenuti pitanje sankcionisanja onih koji su izvršili zloupotrebu nacionalnog izjašnjavanja, u konkretnom slučaju Dragane Čavke, gospođe koju lično ne poznajem”, kaže potpredsjednik Narodne skupštine RS, Mirsad Duratović.
I nije Dragana jedina. Svi se sjećaju kako su zbog nacionalnih kvota u skupštini Kantona Sarajevo Haris Pleho i Rasim Smajić, postali Srbi kako bi bili izabrani u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. O tome su i javno bez ustezanja govorili:
“Ja nisam Srbin, činjenica je da sam ja musliman, Haris Pleho. Moje izjašnjavanje na obrascu CIK-a je samo ukazivanje kakav imamo izborni zakon gdje nam po ustavu sve to dozvoljavaju”, rekao je tada Pleho.
Rasim Smajić se te 2014. godine izjasnio kao Srbin, a po vjerskom izjašnjenju kao musliman.
“Čitam i pišem bosanski jezik. Još nešto?”, pitao je.
A to “nešto” završava njihovim argumentom – sve je po zakonu. Nacionalnost je stvar ličnog opredjeljenja. U BiH je to bitan element na osnovu kojeg se mnoge stvari određuju u sistemu, kaže bivši predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija, koji dodaje da je i u pravosuđu bilo sličnih mahinacija.
“BiH nikada nije uspostavila jedinstven sistem da kaže, onaj koji se izjasnio na popisu kao ovo, ne može da mijenja nacionalnost, odnosno može da promijeni, ali mu se računa za funkcije u BiH koje su javnog karaktera, računa mu se nacionalnost za koju se izjasnio na popisu. To u BiH nažalost nikad nije postignuto. To je bio problem i u samom pravosuđu kada su određeni kandidati mijenjali nacionalnost kako bi dobili određene sudijske pozicije”, ističe Tegeltija.
Bilo je toga i u diplomatiji: Nerkez Arifhodžić, recimo, kao Bošnjak je bio ambasador BiH u Turskoj, a kao Hrvat ambasador u Rimu, da bi se kasnije počeo izjašnjavati kao Bosanac, pisali su mediji ranije.
Ni taj ni desetine drugih primjera nisu zakonom kažnjivi. Izborni zakon BIH propisao je da se izjava o etničkoj pripadnosti koristi samo za ciklus za koji se kandiduje neko. U koaliciji Pod lupom zalažu se za ograničenje do tri mandata.
Sprječavanje zloupotrebe nacionalnog izjašnjavanja uvođenjem odredbe kojom se, u slučaju promjene nacionalnog opredjeljenja, u toku trajanja četverogodišnjeg izbornog ciklusa, u obzir uzima nacionalno izjašnjavanje kandidata dato na popisu stanovništva provedenom 2013. godine, nije ozakonjeno.
“Kada govorimo generalno o tome kako spriječiti fenomen promjene nacionalnosti, to je malo nezgodno zbog toga što ne možemo kršiti osnovna ljudska prava. Ipak s druge strane postoje procesi na kojima možemo raditi, kao što je depolitizacija javnih preduzeća i ustanova. Onog trenutka kada oslobodimo javna preduzeća politike, smanjiće se i zlouporebe nacionalnosti, a u koristi najčešće političkih stranaka”, kaže Hasan Kamenjaković iz koalicije Pod lupom.
Cijeli sistem ipak, ocjenjuje se i apsurdnim. Foteljašenje u izvedbi banjalučkih satiričara Sirotanovića izgleda ovako: “Beba(lutka) plače… Ako budeš dobra onda ćeš biti ministarka, jes’ vidio kako odjednom, to je to. Evo, kud ćeš boljeg kandidata za direktora, ministra. Ovo je kandidat, ne zna nijedan jezik, ne zna ni pričati, osnovne riječi može naučiti, tata, mama, budžet, tender, jede, spava, zna obuti cipele, doduše na čičak.”
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare