Sara Tuševljak, predstavnica neformalne grupe građana "Stop izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci" danas je govorila na konferenciji za medije.

Istaknula je da je povod za konferenciju primarno Odluka Ustavnog suda BiH kojom je utvrđena povreda prava na pravično suđenje u postupku pred Vrhovnim sudom RS. Naime, Vrhovni sud RS-a odbio je kao neosnovane naše tužbe, a koje su podnesene protiv obnovljenih ekoloških dozvola za male hidroelektrane Samar i Slapi na Kasindolskoj rijeci u Istočnom Sarajevu.

Dakle, Ustavni sud BiH je ovom odlukom vratio predmet Vrhovnom sudu RS-a koji je dužan po hitnom postupku donijeti nove odluke, a ovaj put, nadamo se pravično i u korist rijeke i ljudi.

F.Z. / N1

F.Z. / N1

F.Z. / N1

F.Z. / N1

F.Z. / N1

F.Z. / N1

F.Z. / N1

F.Z. / N1

F.Z. / N1

F.Z. / N1

Podsjećamo, sudski postupak pokrenut je 2020. godine protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, a sudu su se obratili kako bi obezbijedili sprovođenje zakona i spriječili dalje potencijalno narušavanje životne sredine na Kasindolskoj rijeci.

“Ljudi koji su na terenu i koji prate realizaciju ovakvih projekata stalno se pitaju kako i na osnovu koje dokumentacije i dokaza se izdaju dozvole. Naše iskustvo kaže da se često daju nepotpune i netačne informacije kako bi se dozvole što lakše dobile, a istitucije ne obezbjeđuju adekvatnu uključenost javnosti u procese donošenja odluka. Obraćanje sudu smo vidjeli kao jedini način da se čuje
druga strana, jer su vrata institucija do danas ostala zatvorena za nas. Uprkos molbama za sastanke koje smo slali ministarstvima naši pozivi su ostali izignorisani i zaista se pitamo zbog čega su institucije nijeme na probleme sa kojima se građani suočavaju kada je riječ o životnoj sredini?”

“Nadamo se da će ova odluka Ustavnog suda BiH uticati ne samo na tuženo Ministarstvo nego i na sve druge institucije da se počnu baviti suštinom, ne samo formom, i da će pozitivno uticati na otvaranje institucija za dijalog i argumentovanu kritiku. Kada se odluke donose iza zatvorenih vrata onda je to veliki prostor za malverzacije i korupciju, a mi kao obični ljudi koji živimo uz Kasindolsku rijeku smatramo da nam je mjesto za stolom za kojim se razgovora i odlučuje o ovakvim projektima. Na kraju krajeva to pravo nam je dato i domaćim i međunaorndim propisima.

Odluka Ustavnog suda BiH je velika pobjeda nakon godina borbe i truda da ukažemo na sve što je sporno u ovom projektu, i nadamo se da će Vrhovni sud Republike Srpske donijeti novu presudu u korist Kasindolske rijeke ali i građana i građnki Istočnog Sarajeva.

Sunčica Kovačević, predstavnica neformalne grupe građana ,,Stop izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci”; Važno je napomenuti da je planirana lokacija ovih malih hidrolektrana predviđena da bude zaštićeno područje, te da na tom prostoru imamo šumu visoke zaštitne vrijednosti i objekte geonasljeđa Republike Srpske, a studija uticaja ovih projekata na životnu sredinu nikada nije urađena. Mi našu borbu nastavljamo, važno nam je da očuvamo životnu sredinu koju imamo i da se ona dodatno ne naruši. Zbog toga danas prema ministarstvu za ekologiju podnosnimo inicijativu za proglašenje zaštićenog područja ,”Kasindolska rijeka, navela je.

Potom su dodali:

“Da prava nas i naših sugrađana ne bi ostala slovo na papiru obratili smo se i Komisiji za koncesije Republike Srpske i tražili da se u slučaju odlučivanja o produženju koncesionih ugovora organizuju javne rasprave. Koncesioni ugovori za male hidroelektrane Samar i Slapi su istekli, a mi kao građani koji žive uz ovu rijeku želimo imati priliku da argumentovano diskutujemo o ovim projektima, ali i da od institucija čujemo šta mi to imamo od ovih projekata.

Mislimo da obični ljudi nemaju ništa od ovih projekata. Apsolutno ništa, osim dugoročnih posljedica po životnu sredinu jer je riječ o koncesijama koje se izdaju na 30 godina. Institucije mogu uraditi mnogo više i nadamo se da će u narednom periodu to i uraditi i za ljude i prirodu, a naročito da će se otvoriti za dijalog sa običnim ljudima koji ne gledaju samo u dokumentaciju, već u ono što se dešavan na terenu. Kao što je rečeno, vrata ministarstava koja donose odluke ostaju zatvorena za obične ljude. Iz našeg iskustva komunikacija sa građanima uopšte ne postoji, građane i građanke se ne pita da li ovakvi projekti imaju nekog uticaja na njihove živote, a pri tome nad investitorima ne postoji adekvatan nadzor, jer oni sami sebe kontrolišu kako izvršavaju mjere za zaštitu životne sredine.”

Na kraju su naveli kako ekološki inspektor ima obavezu da izvrši kontrolu nad radom investitora.

“Ekološki inspektor ima obavezu da izvrši kontrolu nad radom investitora jednom u pet godina, to je veliki prostor za manipulaciju. Kod ovakvih projekata ne pričamo samo o onome što se dešava u sadašnjosti, već i onome što će se desiti u budućnosti, u slučaju da se na ovoj rijeci izgrade još dvije male hidroelektrane Samar i Slapi. Pored toga institucije uopšte strateški ne sagledavaju uticaj na okoliš zajedno sa drugim projektima u našem gradu. Ne postavlja se pitanje šta će se desiti sa našim gradom i našim rijekama ako se napravi sve što je planirano. Mi smo ovu borbu naslijedili od starijih aktivista koji su se 2017. godine borili protiv izgradnje male hidroelektrane Podivič na Kasindolskoj rijeci. Tada je Inspektorat Republike Srpske obustavio radove zbog utvrđenih nezakonitosti, međutim, uprkos izmjenama projekta radovi su nastavljeni pod istom ekološkom dozvolom. Sara i ja smo i tužene od strane belgijskog investitora zbog naše borbe, imamo ukupno tri tužbe i četiri opomene pred tužbe ali mi nastavljamo dalje. Hvala svima na podršci, a posebno Aarhus centru Sarajevo koji vodi pravne procese u ime naše grupe.”