Prizori zalaska sunca često podsjećaju na gledanje pozorišne predstave, a jedna takva je večeras bila priređena i svim ljudima koji žive ili su se zatekli u Sarajevu.

Naime, nebo je bilo prošarano predivnim nijansama jarkih boja, gdje su kombinacije žute, narandžaste, crvene i u nekim momentima i roze boje jednostavno ostavljale bez daha i mamile poglede.

N1

N1

N1

N1

Fotografijama smo nastojali dočarati tu paletu boja, a često se svi pitamo zbog čega su zalasci tako bajkoviti, dok nam je plavno nebo nekako postalo standardno i ne iziskuje toliko pitanja.

Ovakvu pojavu je jedne prilike bh. meteorolog Nedim Sladić pojasnio u svojoj kolumni sljedećim riječima:

“Plava boja neba razlikuje se na različitim mjestima u različitim uslovima pri čemu najveći utjecaj na plavetnilo neba ima vodena para u atmosferi. Za suhog vedrog dana nebo je tamnije plave boje nego u vedrim danima s visokom vlagom. Tamo gdje atmosfera sadrži puno čestica prašine i drugih čestica većih od molekula azota i kisika, svjetlost nižih frekvencija također je snažno raspršena, što objašnjava da često imamo spektakularne crvenkasto-roskaste zalaske sunca u danima sa prisutnom koncentracijom saharskog aerosola ili prisutnim smogom. Međutim, sve to čini nebo manje plavim i ono danju ima najčešće bjelkasto-sivu boju”, naveo je Sladić.

Nedim Sladić otkriva kada i zašto je nebo crveno

Zatim je dodao i to da kroz dan kada je Sunce iznad nas, njegova svjetlost putuje tačnu udaljenost da naše oči prepoznaju “plave“ valne dužine.

“Kako su crvena, narandžasta i žuta svjetlost manje raspršene u atmosferi, svjetlost ovih nižih frekvencija u većoj mjeri prolazi kroz atmosferu bez raspršenja. Crvena svjetlost, čija je frekvencija najmanja, najmanje se raspršuje. Dok je Sunce visoko na horizontu, plava i ljubičasta svjetlost se raspršuju, a od ostalih boja, koje su se raspršile u manjoj mjeri mi vidimo Sunce kao žućkasto. No, kada se Sunce nalazi nisko nad horizontom, njegove zrake moraju do naših očiju kroz atmosferu Zemlje proputovati mnogo duži put. To znači da su s kraće valne dužine uglavnom raspršile prije nego je svjetlost uopće stigla do nas, a vidimo samo duge valne dužine s kraja svjetlosnog spektra, koje ljudsko oko prepoznaje kao crvenu ili narandžastu boju”, istakao je Sladić.

Iako nauka uvijek ima egzaktna objašnjenja i iako čestice prašine nisu poželjna pojava u glavnom bh. gradu, sigurno je da su večerašnji pomalo čarobni prizori zalaska sunca bili vrijedni pažnje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje