(FOTO/VIDEO) U Sarajevu se suši tek posađeno drveće, a u Mostaru ga tamošnje vlasti sijeku

Općina Novo Sarajevo ni ovog puta N1 nije dostavila tražene informacije u vezi drvoreda u Bulevaru Ivice Osima. Dok u ovoj lokalnoj zajednici šute, struka glasno govori.

Podsjećamo, nakon prvog članka koji je N1 objavio da je duž Bulevara Ivice Osima posađeno drveće na odvodnom kanalu, umjesto traženih odgovora iz Općine Novo Sarajevo stigla je reakcija na objavljeni tekst gdje su iz ove lokalne zajednice naveli da trešnje i šljive nisu posađene na odvodnom, već na kanalizacionom kanalu.

Iz Direkcije za ceste Kantona Sarajevo koja je bila implementator projekta Južne longitudinale gdje se nalazi kanal za odvodnju, kako su objasnili za N1, da niko nikada od njih nije tražio niti mišljenje niti saglasnost iz Novog Sarajeva.

Mirza Dautbašić, profesor sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu objasnio je da navodi iz Općine Novo Sarajevo nisu tačni i da ono što je posađeno može predstavljati opasnost za saobraćaj.

"Ja sam to provjerio. Nisu to kanalizacione cijevi, tu nema kanalizacionih cijevi. Ta stabla ne predstavljaju problem za te cijevi, međutim tu se nalazi kanal za drenažu i vrlo je plitak. Koliko imamo informaciju, a imamo sve informacije nasuto je 15-ak do 40 cm humusa, negdje ni toliko. Konsultovao sam ljudi koji se direktno time bave, posađena je, između ostalog, Catalpa bignonioides koje u jednoj fazi ako preraste može predstavljati problem za saobraćaj. Plodovi su jako veliki, mahune kada porastu i otpadnu i onda naruše estetski izgled a mogu predstavljati i štetu za vozila", istakao je Dautbašić.

Osim drvoreda u Bulevaru Ivice Osima koje se, kako kaže Dautbašić osušilo, on navodi i primjer posađenih sadnica u parku kod garaže prekoputa Hitne pomoći koje su se također osušile.

"Put do pakla je popločan dobrim namjerama"

Također, Dautbašić ističe važnu činjenicu a to je da se drveće ne sadi u julu odnosno na ovim visokim temperaturama zraka pa je s tim u vezi uputio i poruku za rukovodstvo Novog Sarajeva na čelu sa načelnicom Benjaminom Karić.

"Put do pakla je popločan dobrim namjerama. Dobre namjere načelnice Karić su jasne i vidljive. Međutim, u ovom slučaju na primjeru nekoliko novih zelenih površina na području Novog Sarajeva vidi se odsustvo prije svega strategije, odsustvo struke i saradnje. Ne treba biti veliki stručnjak, ne treba završiti fakultet niti jedan biološke provenijencije da se zna da se početkom, sredinom mjeseca jula ne sade drvenaste biljke", rekao je Dautbašić.

"Vrlo je čudno da nema nadzora. Ko je nazdorni organ ko bi primio sve te poslove. Da je angažovan Šumarski fakultet sigurno bi bilo drukčije", samo je jedno od pitanja koje postavlja Dautbašić.

"Vatrogasci vrše zalijevanje što je nonsens"

Jedna od objava koju je na društvenim mrežama plasirala Benjamina Karić jeste i ona da su sadnice zalijevali vatrogasci iz Novog Sarajeva.

Za Dautbašića je način zalijevanja koji su vršili vatrogasci sporan.

"To je neko opštinsko preduzeće. Koliko ja znam da tamo nema niti jedan zaposlen inžinjer ili stručnjak šumarstva, hortikulture. Zalijevanje radi Civilna zaštita, vatrogasci što je nonsens", naveo je on.

Katastrofalno stanje na Vilsonovom šetalištu

Vilsonovo šetalište je jedna od većih zelenih površina u Sarajevu i najvećim dijelom prolazi kroz Novo Sarajevo. Dok nadležni najavljuju potpuno ukidanje saobraćaja motornih vozila, Dautbašić ističe da je tamošnji drvored opasnost za građane. Do sada su, navodi, radili na desetak stabala ali to sve treba intenzivirati jer su se u truhlim stablima počele skupljati pčele.

"I dan danas vidite stabla koja su obojena crvenom bojom koja imaju veliku crvenu tačku koja su predviđena za uklanjanje i oni predstavljaju i danas dan opasnost ne samo za đake, majke i djecu koja koriste Visonovo šetalište 365 dana u godini. Proljetos smo imali da u dva truhla stabla izvukli dva roja pčela zahvaljujući požrtvovanosti privatnika pčelara. Zamislite da su te pčele napale ženu, bebu, sve koji tu prolaze", ukazao je Dautbašić.

Pogledajte čitav razgovor sa Dautbašićem.

U Mostaru tamošnja vlast siječe drveće

Dok se u Sarajevu drveće sadi na odvodnim cijevima, u vrijeme koje nije pogodno za to, u Mostaru se intenzivno vrši sječa stabala.

Kada je živa u termometru u hladu preko 40 a na suncu i do 50 stepeni, odnosno kako ga građani zovu "čelopek" priordni hlad u Mostaru je prijeko potreban.

"U Mostaru je vrlo kritično stanje obzirom da je zelenilo prilično propalo zbog niza godina kako nije održavano, a uz to ništa se ne radi. Boravak u Mostaru poslije 10 sati bez drvoreda, aleja je bukvalno nemoguć. Sam boravak bi se mogao produžiti i bilo bi mnogo jednostavnije. Vi se možete kretati ako je hladovina, ali po suncu na ovim temperaturama 40-41, na suncu je to skoro 50. Mostar je u takvoj klimatskoj regiji gdje bez urbanih zelenih površina, apsolutno nemoguće normalno funkcionisati i živjeti", navela je Elma Temim profesorica na Agromediteranskom fakultetu "Džemal Bijedić" u Mostaru.

Struka ukazuje da se to radi zbog građevinskih radova, umjesto da se vrši nova sadnja.

"Zadnjih mjesec dana, Mostarcima je postalo jako interesantno pa ćete na portalima vidjeti da je posječeno ovdje stablo pa ondje da je posječeno. Umjesto da se stablo sadi, ta stabla koja su već bila posađena se čak uklanjaju. Neprestane su rekonstrukcije ulica, prave se nekakvi kružni tokovi i pri tim građevinskim radovima uglavnom se zelenilo uklanja, ono se ne vraća nego se čak uklanja", istakla je ona.

Također, objašnjava da ni stručne službe u Gradu Mostaru nisu bile voljne da se vrši sječa stabala. Dala je Temim i ideju šta je umjesto sječe potrebno uraditi.

"Oni imaju svoj resor zadužen za zelenilo i oni tu završavaju mada ja mislim kolege iz tog resora nisu bili za da se bilo gdje i u bilo kojem trenutku bude ukonjeno. Recimo zbog semafora koji se mora vidjeti, samo se grane trebaju podići. debo da bude dovoljno visoko da se vidi semafor i da iznad semafora počinju grane. To se može uraditi. Dvije-tri grane otpilati da se semafor vidi, a da stablo ostane. Ne mora se drvo kroz ukloniti", rekla je ona.

Mostaru je potrebno, ukazuje Temim, da se spoje gradske i prigradske zelene površine.

"Da bi se u Mostaru osigurala pitka voda po ovim klimatskim promjenama koji smo svjeni negdje  godina bi trajao proces vraćanja zelenila, ne samo u Mostar. Nemate vi koristi ako ste smo ozelenili unutar gradsku površinu. Povezivanje grdskih zelenih površina sa prigradskim i vangradskim zelenim površinama je obavezno. Mostar je u takvom geografskom položaju da imamo vjetar koji donosi svježe mase sa vangradskih područja. ono što je Mostaru potrebno da omogući te mase kroz gradsko tkivo. To je povezivanje zelenih površina unutar gradske zone i stvaranje ugodnijeg boravka unutar same gradske zone", dodala je Temim.

Profesori zajednički ističu da se struka, njihovi savjeti, preporuke trebaju uvažavati a ne, kao što je to do sada slučaj raditi po vlastitom nahođenju.

Urbane zelene površine i njihov značaj, dodaju, moramo shvatiti ozbiljnije.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad