Freedom House: Srbija i BiH najviše nazadovale na Zapadnom Balkanu

Od sedam zemalja Zapadnog Balkana u koje su uvrštene Albanija, BiH, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, najveće nazadovanje općenito, odnosno, u poljima civilnog društva, neovisnosti medija i korupcije zabilježeno je u Srbiji (ukupno 46%), a odmah iza Srbije slijedi Bosna i Hercegovina sa zabilježenim nazadovanjem u oblastima civilnog društva i demokratske vladavine na nacionalnom nivou (ukupno nazadovanje od 38%).

Uprkos pojedinačnim naprecima koje su Hrvatska i Crna gora ostvarile u oblastima demokratske vladavine na lokalnom nivou, odnosno, vladavine na nacionalnom nivou, ove dvije zemlje nisu ostvarile ukupni napredak, za razliku od Kosova, jedine zemlje u regiji koja je u izvještaju zabilježila ukupan napredak, odnosno, napredak u oblastima demokratske vladavine na nacionalnom nivou i sudstva.

Freedom House je u svom izvještaju naglasio kako je osam zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, 2004. godine ušao u kategoriju hibridnih režima, a niti jedna od tih zemalja nije napravila napredak izvan te kategorije. BiH je također označena kao “djelomično slobodna”.

Inače, Freedom House je kao kao jedan od ključnih događaja tokom 2021. godine u BiH izdvojio izmjene zakona kojima se uvodi zabrana negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina općenito, a koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko. Ističe se kako su zakon pozdravili neki političari i aktivisti u borbi protiv negiranja genocida, ali da je izazvao snažno protivljenje među srpskim nacionalističkim liderima u entitetu Republika Srpska.

Dalje se navodi kako je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, najavio povlačenje RS iz državnih institucija, uključujući Oružane snage, najviša pravosudna tijela i poreznu upravu, što je izazvalo strah za krizu izazvanu secesijom.

Kao treći ključni događaj iz protekle godine, spominju se propali pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva. Podsjeća se kako su Sjedinjene Države posredovale u pregovorima, a cilj inicijative je bio rješavanje sudskih presuda protiv odredbi o etničkoj zastupljenosti koje isključuju neke segmente stanovništva s određenih dužnosti, uključujući Predsjedništvo.