Dok se sklapaju moguće koalicije i ko će s kime u vlast mnoga zakonska rješenja su na čekanju. Aktuelni saziv Vlade Federacije Bosne i Hercegovine na čelu sa premijerom Fadilom Novalićem pripremio je izmjene Zakona o doprinosima te Zakona o porezu na dohodak koji su za freelancere, kako su nam i objasnili, neprihvatljivi.

Naime, kako su za N1 kazali iz Udruženja Freelance u Bosni i Hercegovini usvajanje navedenih Zakona ne pogoduje ovoj populaciji.

“Ako bi se usvojili novi Prijedlozi fiskalnih zakona koji su u parlamentarnoj proceduri, praktično bismo bili primorani da plaćamo skoro 50 posto od iznosa primljenih sredstava iz inostranstva na ime obaveza. To je za nas neprihvatljivo. Pogotovo što nam pristup pravima i dalje nije omogućen”, objasnila je Elena Babić-Đaković, predsjednica Udruženja.

Također, Đaković je istakla da freelanceri uopšte nisu definisani u zakonskim okvirima.

“Smatramo, da nas zakonodavna i izvršna vlast i institucije, vide samo kao idealne kandidate za punjenje budžeta, prema kojima, s druge strane, ne postoji nikakva obaveza niti odgovornost. Mi nemamo prava, ali imamo obaveze. Navest ćemo Vam kao primjer da mi moramo na svaki naš priliv iz inostranstva odmah platiti 4 posto za zdravstveno osiguranje, ali nemamo pravo koristiti isto kroz tu uplatu. U slučaju rada preko ugovora o djelu plaćamo i 6% za penziono, od kojih također nemamo ništa. Iako plaćamo porez na dohodak, mi ne vidimo da se to ulaže na prava mjesta. Mi nismo protiv toga da plaćamo uredno porez na dohodak, koji ostvarujemo svojim radom, ali želimo da imamo i prava. Ovakav tretman nam se čini kao “reket” vlasti prema produktivnom dijelu društva”, navela je Đaković.

Ono što freelanceri traže je sasvim prosto a to je da se prestane sa naplatom 4 i 6 posto doprinosa za usluge kojima nemaju pristupa. Da im se unutar postojećih zakona omogući pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na penziono i priznavanje staža kroz plaćanje doprinosa na dobrovoljnoj osnovi. Da im se omoguči niža podsticajna poreska stopa i pravo na lični odbitak. I da se u konačnici definišu kao kategorija samozaposlenika i reguliše odnos prava i obaveza kroz sve prateće zakone.

“To bi još mogle biti “free-tax” zone, hub-ovi, tehno-parkovi ili poslovni inkubatori. Za mnoge stvari od gore navedenih, uložena sredstva bi bila minimalna, dok za neke uopšte nema potrebe da se izdvajaju novčana sredstva, tj. njihova provedba bi koštala Zakonodavca 0 KM”, predlažu iz Udruženja Freelance.

Digitalni nomadi

Dok države u susjedstvu potiču da dolazak digitalnih nomada, kod nas je i to na čekanju, a freelanceri kažu da mi njima prvo trebamo nešto ponuditi.

“Vjerujemo da mnogima na vlasti pojam digitalni nomad zvuči interesantno i atraktivno, a da i ne znaju šta je to, isto kao što ne razumiju ili ne žele razumjeti šta je to freelancer. Digitalnim nomadima se pristupa čisto iz koristoljublja, a ne da se tim ljudima zaista nešto i ponudi. Za obilazak neke od naših prirodnih ljepota i da se pojedu ćevapi, dovoljno je dan ili dva. Nomadima trebamo ponuditi mnogo više od toga, tj. kompletnu infrastrukturu za rad i specifičan lifestyle, na duži period. Da mogu doći živjeti sa svojim familijama ako žele, i raditi. Nažalost, mi u nekim gradovima po pola godine nemamo ni čistog zraka za ponuditi a kamoli šta više. U svakom slučaju, žekimo da naglasimo, prvo treba podržati domaće freelencere da im je dobro u vlestitoj zemlji pa onda zvati i strance da nam dođu”, ističu iz Udruženja Freelance.

Na kraju freelanceri poručuju da rade povremeno, privremene poslove, od posla do posla i navode da je pogrešno njih tretirati sa klasičnim zaposlenicima i potom im, kako kažu, uskratiti osnovna prava koja inače proizilaze iz plaćanja doprinosa.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad