Evropski rokovi istječu, rješenja još nema, kao ni dogovora domaćih političarima o ključnim pitanjima. Imovina, zakon o sudovima, strani suci u Ustavnom sudu - sve su to prijepori unutar vladajuće koalicije, a na kojima uglavnom insistira Milorad Dodik. O odnosu Milorada Dodika, ali i federalnih vlasti, o ovim, ali i drugim temama govorila je predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić u intervjuu za N1. S njom je razgovarala Tina Jelin-Dizdar.

Kako ste vi danas?

“Hvala na pitanju, dobro. S obzirom na okolnosti trenutne u kojima djeluje Ustavni sud, dobro. Ja sam tu od početka, bila sam najmlađa u garnituri sudaca koji su izabrani 2002. godine, ali smo se konstituisali 2003. godine“, kazala je Galić.

Danas postoje direktni pritisci? Generacija sudija odlazi, a nikada veći pritisci?

“Ustavni sud od početaka da tako kažem, od osnivanja, nije imao izazove koji su se u posljednje vrijeme pojavili. Trenutno u Ustavnom sudu postoje tri domaća sudca i tri međunarodna. Mi možemo raditi i donositi odluke jer prema Ustavu, većina sudaca čini kvorum. Ustavni sud ima potrebnu većinu za odlučivanje. Međutim, nepopunjenost Ustavnog suda, najveće probleme stvara to što se ne može održati sjednica Velikog vijeća jer nju čine domaće sudije“, dodala je Galić.

“Veliko vijeće čini, trebalo bi činiti, šest domaćih sudaca. Ono odlučuje o apelacijama, to je i najveći broj predmeta, predmeti građana”, istakla je.

“Sudije bi trebalo da djeluju u osobnom svojstvu. Ja sam rekla da Sud ima kvorum i većinu za odlučivanje i nije uopće upitan legitimitet odluka Ustavnog suda”, smatra Galić.

Kako ističe Galić, po Ustavu nije predviđeno da sudije moraju biti izabrane po nacionalnoj pripadnosti.

“Prema Ustavu nije predviđeno da sudije moraju biti izabrani po nacionalnoj pripadnosti, ali to je do sada uvijek bio običaj da se iz FBiH biraju 2 Bošnjaka i 2 Hrvata, a iz NSRS 2 Srbina“, kazala je i dodala:

“U Ustavnom sudu nema entitetskog glasanja”.

“Jedini zakon koji je predviđen u članu 6 Ustava je mogućnost donošenja zakona o drugačijem načinu izbora međunarodnih sudaca, dakle sudaca koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava“, dodaje Galić u razgovoru za N1.

Pritisci na Ustavni sud prilikom svake odluke?

“Kada oni koji trebaju da očuvaju dignitet i integritet Ustavnog suda krše Ustav i ne ispunjavaju svoje nadležnosti da bi Ustavni sud radio u punom kapacitetu“.

Bilo je zamjerki zbog brisanja odredbe po kojoj se sjednica odgađa ako joj ne prisustvuje određeni broj sudija. Nakon toga, Knežević je otišao u prijevremenu penziju zbog odredbe koja je mimo pravila Suda?

“Da Ustavni sud nije ukinuo tu odredbu, tek bi nastupila potpuna blokada Ustavnog suda. Moje mišljenje je da kolega Knežević nije zbog ukidanja te odredbe otišao u mirovinu, nego je podlegao velikim pritiscima nadležnih vlasti RS“, poručila je Galić.