Razgovarao Esmir Milavić
Garčević o odnosima u regiji: Demokratski talas u SAD-u mogao bi oslabiti Dodika i radikalne snage

Zapadni Balkan se ponovo nalazi na geopolitičkoj vjetrometini. Dok Crna Gora bilježi snažne iskorake ka Evropskoj uniji, regionalni odnosi su opterećeni duhovima prošlosti, krizom evropskih institucija i sve snažnijim, netradicionalnim utjecajem američke administracije. O zatvaranju pregovaračkih poglavlja, napetostima na relaciji Podgorica-Zagreb, ali i opasnostima koje po regiju nosi "poslovni" pristup Donalda Trumpa i njegovih saradnika, za N1 je detaljno analizirao Vesko Garčević, bivši crnogorski diplomata i profesor međunarodnih odnosa u SAD-u.
Evropski put Crne Gore dobio je novi zamah. Na međuvladinoj konferenciji zatvaraju se nova poglavlja, a izjave premijera Milojka Spajića i evropskih zvaničnika, poput Marte Kos, nagovještavaju da bi cilj "28. članica do 2028. godine" mogao biti dostižan. Ipak, iskusni diplomata Vesko Garčević spušta loptu i ističe da licitiranje godinama nije suština.
„Godina ili dvije tu nama ne znači ništa, mi se možemo sjetiti još 2003. godine kada je u Solunu odlučeno da će Balkan biti dio EU. Važno je da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Definitivno su se srele dvije dobre stvari – Crna Gora napreduje određenim pozitivnim tempom, ali se i klima u EU promijenila nakon invazije na Ukrajinu. Crna Gora sada ima vjetar u leđa. Kada bih ovo poredio sa vremenom kada sam lično učestvovao u procesima, tada se često plovilo protiv struje, a sada se plovi niz nju“, objašnjava Garčević.
Hrvatska i Crna Gora: Zapaljive izjave i pravna rješenja
Ipak, Garčević upozorava da crnogorska vlada mora biti izuzetno oprezna, ne samo zbog demonstracije političke volje za reformama, već prvenstveno zbog otvorenih bilateralnih pitanja sa Hrvatskom. Reagujući na oštre poruke hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlić-Radmana, koji je spomenuo granicu, brod Jadran, vojnu imovinu vrijednu milijarde, ali i provokacije iz Podgorice, Garčević ističe da su neke kritike iz Zagreba potpuno na mjestu.
„Neki stavovi iz Hrvatske su definitivno opravdani. Stav o Ratku Mladiću i veličanju zločina i zločinaca, na način kako je to nedavno učinio predsjednik parlamenta Crne Gore, definitivno je nespojiv sa idejom i željom Crne Gore da uđe u EU“, jasan je Garčević.
On podsjeća da u aktuelnoj crnogorskoj vladi sjede i ljudi koji iskreno zagovaraju evropske integracije, ali i oni čije su promjene stavova "samo kozmetičke", što pokazuju upravo izjave o presuđenim ratnim zločincima.
Kada je riječ o imovini i granici na Prevlaci, bivši ambasador podsjeća da je sporazum iz 2002. godine i dalje na snazi, te da ga ni jedna strana nije prekršila, ali da se ovakvi sporovi moraju izmjestiti iz domene dnevne politike.
„Ovakva pitanja bi najbolje bilo rješavati pravnim putem, pred sudom. Postoje načini ako zemlje žele da riješe probleme u bilateralnom dogovoru – kroz formiranje komisija, zajedničko korištenje broda Jadran ili po uzoru na to kako su neke skandinavske zemlje rješavale pitanja razgraničenja na moru dijeleći profit. Politička rješenja u ovakvim situacijama treba izbjegavati“, savjetuje profesor.
Kriza regionalnih institucija i retorika iz devedesetih
Analizirajući širu sliku Zapadnog Balkana, Garčević ne krije zabrinutost. Odnosi na relacijama Sarajevo-Beograd, Beograd-Priština i Podgorica-Zagreb daleko su od idealnih, a jedina relacija koja trenutno funkcioniše bez većih tenzija je ona između Sarajeva i Podgorice. Odgovornost za ovakvo stanje, smatra on, snosi i Evropska unija.
„Iskustvo iz prošlosti i 90-ih godina kao da je zaboravljeno. Imamo iste matrice u ponašanju i retorici pojedinih lidera u regionu, koje su zapravo bile osnova onoga što je dovelo do raspada Jugoslavije i genocida u BiH. S druge strane, institucije i oblici saradnje koje je EU ovdje započela početkom 21. vijeka sada su u teškoj krizi. Oni danas postoje uglavnom samo na papiru, što otvara prostor za sve one koji provode drugačije politike“, analizira Garčević.
Kao najočitiji primjer problema u regiji, izdvaja poziciju zvaničnog Beograda: „Srbija ima problem sa skoro svim susjedima oko sebe, što najviše govori o onima koji su na vlasti u Beogradu i o kontinuitetu jedne politike koja je imala samo kratak period preispitivanja.“
Trumpov ulazak na Balkan: Korupcija i vjetar u leđa radikalima
Posebno opasnim faktorom po stabilnost Balkana Garčević smatra direktan utjecaj Donalda Trumpa i njemu bliskih ljudi. Biznis projekti Trumpovog zeta, kćerke i bliskih saradnika u Albaniji, Srbiji, ali i interesovanja u BiH, uvode potpuno novu i opasnu dinamiku.
„To je destabilizirajuće za Balkan. Sa Trumpom nestaje dugogodišnja sinergija u nastupu prema Balkanu između SAD-a i EU, gdje je Unija vodila proces, a Amerika pružala ključnu podršku. Sada je ta politika napuštena, a uvodi se pristup u kojem lični interesi, interesi porodice ili uske grupe ljudi nadglašavaju strateške interese. Profit nadglašava sve drugo, a projekti vrijedni milijarde otvaraju vrata za korupciju“, upozorava Garčević.
Ovakav pristup Washingtona ima i opasne političke posljedice.
„To otvara prostor za snage na Balkanu koje do sada nikada nisu imale podršku Sjedinjenih Država. Bilo je nezamislivo da Dodik, ili ekstremni nacionalisti u Beogradu koji baštine ksenofobičnu i profašističku politiku, budu podržani od strane Amerike. Zbog susreta sa određenim američkim senatorima bliskim toj politici, ove snage na Balkanu smatraju da imaju podršku i postaju znatno glasnije, računajući da sada iza njih ne stoji samo Rusija, već potencijalno i Amerika“, kaže Garčević za N1.
Nadolazeći izbori u SAD-u kao tačka preokreta
Ipak, nada za obuzdavanje ovakvih trendova leži u unutrašnjoj američkoj politici i nadolazećim izborima na polovini mandata (midterms). Garčević podsjeća da se Trump suočava s velikim nezadovoljstvom Amerikanaca zbog unutrašnjih ekonomskih problema, posebno drastičnog skoka cijena goriva koje direktno pogađaju farmere na američkom Srednjem Zapadu – njegovu ključnu glasačku bazu.
Paradoks u kojem predsjednik koji je obećavao izolacionizam sada mora tražiti naftu od Vladimira Putina pokazuje, prema Garčevićevim riječima, ograničenja američke moći pod Trumpovim vodstvom.
„Ukoliko bi se dogodio 'plavi talas' i Demokrate osvojile kontrolu nad Senatom i Predstavničkim domom, to bi bio snažan preokret. Trump bi se našao u veoma teškoj situaciji, pod stalnim pritiskom Kongresa. Postao bi tzv. lame duck (šepavi predsjednik) bez pune političke moći, a Amerika bi se okrenula isključivo unutrašnjim pitanjima. Time bi ove radikalne snage na Balkanu ostale bez podrške na koju su računale, ili bi shvatile da je ona bila vrlo kratkog daha“, zaključuje Garčević.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare