Simboličnim bacanjem ruža sa Starog mosta te mirnom šetnjom do Španskog trga gdje je postavljena izložba pod nazivom „Gdje je“ obilježen je Međunarodni dan nestalih osoba. U proteklom periodu u BiH pronađeno je preko 20 hiljada nestalih osoba, što predstavlja 70 posto od ukupnog broja nestalih. Još se traga za 7.600 posmrtnih ostatka, a porodice nestalih skoro tri decenije nakon rata i dalje mole za informacije o sudbini njihovih najmilijih.

Dvadesetidevet godina Ibrahim Ćatić traga za posmrtnim ostacima svoje majke, koja je 14. juna 1992. godine ostala u selu Žulja kod Nevesinja zajedno sa još 10 ženskih osoba. Do danas bez traga, informacije koja bi mogla dovesti do lokacije s njihovim posmrtnim ostacima. Godine prolaze, počinioci i svjedoci šute, a porodice sve više bez nade.

“Ja se danas osjećam tužno, na neki način razočarano. Nažalost, nakon toliko godina još niko se nije našao da progovori o tome gdje se nalaze te kosti, šta je sa sudbinom tih nestalih osoba“, izjavio je Ibrahim Ćatić.

Ibrahimovu sudbinu dijeli više od 7 hiljada porodica. Nakon što je pronašla kosti supruga, Munevera Avdić traga za još 23 nestala člana porodice. Iako se, kako kaže vrši pritisak na sve relevantne institucije da se oni pronađu, rezultata nažalost nema. No, odustati od potrage, kaže neće, iako je to vraća u period stradanja.

“Osjećaj je uvijek isti, i kad se pronađe osoba isto kao da se taj dan dogodila nesreća. Takvi su osjećaji kod svih porodica u BiH“, istakla je Munevera Avdić, Udruženje porodica nestalih osoba iz Kotor Varoši.

Nedostatak informacija o lokacijama potencijalnih grobnica, od samog početka predstavlja najveću prepreku u pronalaženju nestalih osoba. Iako je do danas pronađeno više od 20 hiljada posmrtnih ostataka, bez pomoći institucija teško će se proces privesti kraju, poručuju iz Instituta za nestale.

“To su sve neispričane priče i sudbine. Molim i apelujem na sve nivoe vlasti, institucije da pomognu kako bi ovaj proces priveli kraju, a vremenska distanca, protok vremena nisu saveznici kada je u pitanju proces traženja nestalih lica“, naglasio  je Nikola Perišić, predsjedavajući Kolegija direktora instituta za nestale.

“Mislim da bi bilo vrijeme da se otvorimo, da ukoliko postoje negdje neke informacije, da tugu tih ljudi smanjimo, jer svako od nas bi trebao biti odgovoran i zapitati se da li ima pravo skrivati takve informacije“, izjavio je Mario Kordić, gradonačelnik Mostara.

Bacanjem ruža sa Starog mosta, te mirnom šetnjom do Španskog trga obilježen je Međunarodni dan nestalih. Upriličena je i izložba pod nazivom „Gdje je“ kojom se nastoji izgraditi svojevrstan spomenik posvećen svim nestalim osobama.

Dio izložbe je projekcija svakog imena po minutu, a ovdje ih je ukupno 7.603, tako da je za projekciju svakog imena po minutu potrebno pet dana, šest sati i 45 minuta.

“Iza svakog od tih imena stoji jedna priča, jedan život, iza svakog od tih imena stoje majke i očevi, braća i sestre, kćerke i sinovi koji već 26 godina žive u neizvjesnosti i ne znaju šta se desilo sa njihovim najmilijim“, potcrtao je Elmir Camić, šef delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog krsta u BiH.

Neizvjesnosti koja para srce – ali koja još uvijek ostavlja tračak nade da će jednog dana proraditi svijest onih koji imaju informacije o lokacijama grobnica, koje bi tri decenije poslije stavile tačka na priču o traganju za nestalim.