Sankcionisanje govora mržnje u online sferi potpuno je neuređena oblast u Bosni i Hercegovini. Da li bi, u tom kontekstu, BiH mogla imati svoj “slučaj Trump”, u kojem poltičari i visokopozicionirani zvaničnici doživjeli promptnu suspenziju naloga na društvenim mrežama ako izrekli isto ili slično.
Uvreda i neprihvatljivog govora političara i građana u domaćem javnom prostoru ne manjka, ali izostaje odgovornost i regulatorno tijelo koje bi imalo moć da se tome suprotstavi. Gdje počinje, a gdje završava sloboda govora?
Video poruka predsjednika Sjedinjenih Američki Država Donalda Trumpa uklonjen je sa društvenih mreža Facebook, Twiter i Instagram. Trampovi Facebook i Instagram nalozi suspendovani su, najmanje, do kraja mandata – 20. januara, a Twitter je nakon 12 sati ponovo aktivirao predsjednikov nalog. Sve se desilo u jeku napada Trumpovih pristalica kojima je uputio pohvalnu video poruku.
“Šokantni događaji u posljednja 24 sata jasno pokazuju da predsjednik Donald Trump namjerava iskoristiti svoje preostalo vrijeme na funkciji da potkopa mirnu i zakonitu tranziciju vlasti na svog izabranog nasljednika Joea Bidena. Njegova odluka da koristi ovu platformu za odobravanje, umjesto da osuđuje postupke njegovih pristalica u zgradi Capitola, s pravom je uznemirila ljude u SAD-u i širom svijeta. Uklonili smo ove izjave jer smo procijenili da će njihov učinak – i vjerovatno njihova namjera – izazvati daljnje nasilje”, naveli su iz Facebooka.
To bi se moralo desiti svakom zvaničniku i osobi bilo gdje na svijetu, stava je Una Bejtović, inače ekspert iz oblasti PR-a. No, godinama unazad radeći na svojoj magistarskoj tezi i fokusirajući se na odnos političkih režima i medija – ukazala je na slučaj jedne privatne domaće radiotelevzije koja je izgubila licencu za rad.
“Bosanskohercegovačko društvo je prije skoro 20 godina svjedočilo slučaju RTV “Sveti Georgije” koja je presedan u evropskom pravu kada je jedan medij ostao bez licence za rad zato što je prekršio Član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima – slobode izražavanja koja je otišla u drugu krajnost, zapravo u govor mržnje. Taj slučaj je bio povodom potpuno neprihvatljivog izvještavanja i programskih sadržaja vezanih za polaganje kamena temeljca džamije Ferhadija u maju 2001. gdje se u programu moglo indentificirati poticanje na vjersku mržnju i sve oblike netolerancije koji su čak mogli da dovedu i do nasilja kako stoji u kršenju kodeksa o RTV emitovanju”, istaknula je Bejtović.
Raskrikavanje.ba ‘lovci’ su na lažne vijesti u medijskom internetskom prostoru. Navode da su samo za deset mjeseci 2020. godine netačnim označilli više od dvije i po hiljade različitih medijskih izvještaja i objava na društvenim mrežama vezanim – konkretno za pandemiju.
“Ono što mi možemo uraditi jeste da upozoravamo na takav sadržaj I nuditi dokazae koji govore – da li je nešto tačno ili nije. Napominjem da ono što mi radimo zapravo nema nikakve direktne veze sa kaznama koje dalje poduzima Facebook sa kojim smo u programu provjere činjenica. Mi koji provjeravamo činjenice samo označimo sadržaj koji nije tačan, a onda Facebook poduzima mjere poput smanjenja dosega ili drugih mjera u zavisnosti od različitih parametara na osnovu kojih se takve odluke donose”, kazao je Emir Zulejhić, urednik Raskrinkavanje.ba.
Dio javnosti postavlja i pitanje granice između slobode govora i onoga što bi trebalo biti cenzurisano – pribojavajući se da bi demokratija mogla izgubiti bitku pred potencijalnim namjerama uspostave jednoumlja.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare