Gdje se kupati tokom velikih vrućina? Spasilac izdvaja jezero za osvježenje i otkriva kako je taksista hidrantskim crijevom spasio čovjeka

Strukan kaže da ga raduje što sve više građana otkriva prirodne ljepote Bosne i Hercegovine.

"Mi smo bili svjedoci do unazad par godina, ja bih rekao do korone, tek nekad u koroni je počelo to istraživanje naših ljepota. Nismo bili svjesni šta sve imamo. I sad uviđamo taj jedan trend gdje sve više naših građana posjećuje te naše prirodne ljepote", kazao je.

Kada je riječ o sigurnosti kupališta, upozorava da je teško generalizirati.

"Postoje sigurne lokacije, postoje rizične lokacije, potencijalno opasne lokacije i tako dalje. Ono što sve zavisi do čovjeka, individue, kakav je plivač, kako se snalazi na tim lokacijama."

Koje jezero izdvaja za kupanje?

Najsigurnija opcija su, prema njegovim riječima, uređena javna kupališta na kojima postoji mogućnost intervencije spasilaca.

"Ako je javno uređeno kupalište, trebalo bi da se tu nalaze neki spasioci koji mogu odreagovati u situaciji", rekao je.

Kao primjer prirodnog kupališta izdvojio je Boračko jezero.

"Za primjer bih uzeo, evo, recimo, Boračko jezero, koje je predivno jezero. Desetinama, stotinama godina ljudi ga koriste, kupaju se. Dešavaju se, nažalost, nesretni slučajevi. Međutim, to je lijepo kupalište u prirodnom ambijentu gdje je opasnost, da kažem, neka minimalna ako se poštuju opet određena pravila", kazao je Strukan.

Njegova ocjena ne znači da je svaka lokacija na jezeru u svakom trenutku bez rizika. Strukan je tokom razgovora više puta naglasio da sigurnost zavisi od konkretnog mjesta, uslova i sposobnosti kupača.

Neretva: Od mirne vode do potpuno divlje rijeke

Kod rijeka je procjena sigurnosti još složenija.

Strukan je kao primjer naveo Neretvu, na kojoj, kako kaže, provodi mnogo vremena.

"U njenom toku ima mirnih dijelova gdje je voda do članaka, gdje možete da gazite, da pustite djecu da se brčkaju tu, da se kupaju, da pecaju ribu, da kampuju pored rijeke, i to je manje-više bezopasno."

Međutim, samo zato što je jedan dio rijeke pogodan za rekreaciju ne znači da je takav i ostatak njenog toka.

"U nekom srednjem toku, recimo kad se uđe u kanjon rijeke Neretve, ona postaje potpuno divlja rijeka i tu su potrebna određena specifična tehnička znanja i vještine koje ljudi moraju da imaju da bi se tu mogli snaći."

Onima koji žele upoznati takav dio Neretve preporučuje organizirani rafting s profesionalnim vodičima.

Šta kaže o Trebižatu?

Trebižat je također sve popularniji među građanima koji tokom ljetnih vrućina traže osvježenje.

Strukan je, međutim, jasno naglasio da nema dovoljno iskustva na toj rijeci da bi davao kategorične ocjene.

"Iskren da budem, nemam nešto puno iskustva na Trebižatu. Ja sam par puta je posjetio i stvarno sam oduševljen njenom ljepotom."

Na osnovu tih iskustava kazao je da mu djeluje pogodnije za rekreativni boravak od nekih većih i bržih rijeka.

"Mislim da je puno lagodnija za boravak i za tu neku rekreativnu varijantu od drugih rijeka kao što su Neretva, Una, Tara, koje su dosta brže i veće rijeke."

Najveća greška kupača: Precijene sebe, potcijene rijeku

Opasne situacije često nastaju zbog pogrešne procjene.

"Vrlo često do te opasnosti dođe zbog podcjenjivanja okoline i precjenjivanja svojih sposobnosti", upozorio je Strukan.

Poseban problem predstavlja uvjerenje da osoba koja dobro pliva u bazenu ili moru može jednako dobro plivati u rijeci.

"Mi mislimo da smo dobar plivač ako dobro plivamo na olimpijskom bazenu ili na moru. Što apsolutno ne mora da znači ako se nađete u rijeci."

Rijeka ima struje, prepreke, stijene i potopljeno drveće, a njeno korito i tok mogu se mijenjati.

"Rijeka je nešto što je aktivno, nešto što nosi, ima svoje struje, ima druge prepreke i opasnosti."

Voda izgleda mirno? To može zavarati

Kako onda procijeniti nepoznato mjesto za kupanje?

Strukan ima jednostavan savjet:

"Prvo, najbolje i najvažnije je: pitaj lokalca."

Posebno upozorava da izgled površine vode nije dovoljan za procjenu onoga što se događa ispod nje.

"Nekad rijeka na površini izgleda mirno, a kad uđete u nju, toliko je jaka struja da ne možete da stojite na nogama. Nebitno da li je to 20-30 centimetara vode, nekad vas to može odnijeti."

Zato je njegov savjet da se građani raspitaju kod ljudi koji dobro poznaju određenu lokaciju i da ne ulaze u vodu ako nisu sigurni u uslove.

Čovjek nije mogao izaći iz rijeke, taksista mu dobacio hidrantsko crijevo

Šta uraditi kada vidimo osobu koja se u rijeci našla u nevolji? Strukan naglašava da je najvažnije ne reagovati na način kojim ćemo ugroziti i vlastiti život.

"Ono što je najvažnije jeste da ne ugrozite sebe. Morate uključiti tu neku zdravu logiku u tom momentu i pokušati pomoći na način najbezbjedniji za vas", kazao je.

Umjesto ulaska u vodu, ako okolnosti to omogućavaju, osobi se može dobaciti plutajući predmet ili uže.

Strukan je potom ispričao situaciju kojoj je lično svjedočio, a u kojoj je jedan taksista pokazao koliko prisebnost i snalažljivost mogu biti važni.

"Evo, ja sam bio svjedok situacije gdje je čovjek, taksista, stao sa strane, ušao u poštu, izvukao hidrant i crijevo od hidranta ubacio u rijeku, gdje čovjek koji se našao u koritu rijeke nije mogao da izađe, uhvatio to crijevo hidranta."

Upravo takvu reakciju Strukan izdvaja kao primjer kreativnog razmišljanja u kriznoj situaciji.

"Vrlo, vrlo onako kreativno razmišljanje u tom momentu i to se traži od ljudi. Dakle, da pokušaju pomoći na način da ne ugroze sebe", objasnio je.

Poseban oprez potreban je jer osoba koja se guši ili je u panici može reagovati potpuno nepredvidivo.

"Ljudi u situacijama kada se guše apsolutno iracionalno i nelogično razmišljaju", upozorio je Strukan.

Zbog toga pokušaj direktnog spašavanja ulaskom u rijeku bez potrebnog znanja i opreme može dovesti u opasnost i osobu koja pokušava pomoći.

Zagrijani ste i odmah skačete u hladnu vodu?

Tokom velikih vrućina posebno je primamljivo iz vrelog zraka odmah skočiti u hladnu rijeku.

Strukan upozorava da takav postupak nosi rizik.

"Dešava se, pogotovo u ovim vrućim ljetnim danima kada su visoke temperature, jedva čekamo da skočimo u vodu, da se rashladimo. I dođe do tog šoka kad ljudi skoče u rijeku vrući."

To što je neko isti postupak mnogo puta ranije ponovio bez posljedica nije garancija sigurnosti.

"Možda smo mi to uradili više puta da nam ništa se ne desi, ali dovoljno je jednom", upozorio je.

Nagli ulazak u veoma hladnu vodu može izazvati fiziološku reakciju poznatu kao "cold water shock", koja uključuje naglu promjenu disanja i reakciju kardiovaskularnog sistema. Rizik postoji i kod zdravih osoba, zbog čega se nagli ulazak u hladnu vodu ne preporučuje.

Danas ste se kupali bez problema, sutra situacija može biti potpuno drugačija

Dodatni oprez potreban je nakon obilnih padavina.

"Čim poraste nivo vode, ona dobija na brzini, na snazi, mijenja čak konfiguraciju terena, svoj tok, tako da ne mora značiti ako ste dan prije toga se tu kupali, da će ista struja tu biti nakon kiše", objasnio je.

Drugim riječima, dobro poznavanje određene lokacije ne znači da će ona biti jednako sigurna nakon kiše i promjene vodostaja.

Alkohol i voda – kombinacija koju treba izbjegavati

Jedna od Strukanovih najjasnijih preporuka odnosi se na alkohol.

"Taj alkohol je zaista problem na rijekama", kazao je.

Osim utjecaja na organizam, alkohol može značajno narušiti procjenu opasnosti i sposobnost donošenja odluka.

"Pored toga što ljudi u pripitom ili pijanom stanju ne raspoznaju šta je dobro, šta je loše, logika se gasi u svakom momentu", upozorio je.

Svjetska zdravstvena organizacija konzumiranje alkohola povezuje s većim rizikom od povreda, uključujući utapanje, a u svojim preporukama za prevenciju utapanja savjetuje izbjegavanje alkohola u blizini vode.

Nakon tragedije na Neretvi upozorenje i organizatorima raftinga

Strukan se osvrnuo i na ovogodišnju nesreću tokom raftinga.

U junu je na Neretvi, na lokalitetu Kalajdžin potok, došlo do prevrtanja rafting čamca, a jedna osoba je smrtno stradala.

Strukan je zato uputio nekoliko preporuka i organizatorima i ljudima koji žele ići na rafting.

"Prvo i osnovno je da vodiči, rafting vodiči, moraju biti licencirani, obučeni ljudi, da se ne koriste neki priučeni rafting vodiči ili skiperi, kako se to popularno kaže."

Druga važna stvar je sigurnosna oprema.

"Te agencije, davaoci rafting usluga, moraju uložiti u sigurnosnu opremu, po standardima, certifikatima, homologovanu opremu koja odgovara tom zahtjevu."

Treće pravilo ponovo se odnosi na alkohol.

"Da se poštuju sigurnosna pravila, tačnije da se izbjegava taj alkohol i da se, ne da se izbjegava, nego da se nikako ne konzumira."

Vidite osobu koja se utapa? Ne ugrožavajte i svoj život

Instinkt mnogima nalaže da odmah skoče u vodu kada vide osobu koja se utapa. Strukan upozorava da nepromišljena reakcija može dovesti do još jedne ugrožene osobe.

"Ono što je najvažnije jeste da ne ugrozite sebe."

Ako je moguće, pomoć treba pokušati pružiti sa sigurne udaljenosti.

"Da li je to da dobacite neki komad plutajuće opreme, da li je to da dobacite neki komad užeta", naveo je kao primjere.

Osoba koja se utapa može zbog panike reagovati iracionalno i ugroziti onoga ko joj pokušava pomoći.

"Da pokušaju pomoći na način da ne ugroze sebe", naglasio je Strukan.

Djeca uz vodu zahtijevaju poseban oprez

Djeca su među najranjivijim grupama kada je riječ o utapanju. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da rizik raste kada su djeca u vodi ili pored nje bez aktivnog nadzora odraslih.

Ako se nesreća dogodi na organiziranom kupalištu ili tokom aktivnosti poput raftinga, Strukan roditeljima savjetuje da obučenom spasiocu ili vodiču omoguće da interveniše.

"Roditelj mora ipak ostati hladne glave i pustiti profesionalca da odradi posao", kazao je.

Tri pravila koja mogu spasiti život

Uprkos svim rizicima, Strukan građanima ne savjetuje da izbjegavaju prirodna kupališta. Naprotiv.

"Definitivno da treba da potraže takva kupališta. Jako puno ih ima i jako lijepo vrijeme, kvalitetno možete da provedete tu."

Ali izdvaja nekoliko jednostavnih pravila.

Prvo – raspitajte se o lokaciji.

"Ako niste sigurni, nemojte ulaziti u rizik. Pitajte nekoga ko je tu već provodio neko vrijeme, pitajte lokalce."

Drugo – realno procijenite vlastite sposobnosti i uslove u vodi.

Treće je sasvim jasno:

"Izbjegavajte alkohol."

Strukan smatra da rijeke i jezera Bosne i Hercegovine ne bi trebali biti samo zamjena za odlazak na more.

"Ja bih volio da ove naše rijeke i jezera ne budu alternativa, nego primarni izbor, a da more bude neka alternativa. Jer zaista može se uživati, stvarno je lijepo na tim rijekama."

Ali uz osnovno pravilo koje je provlačio kroz cijeli razgovor – prirodu nikada ne treba potcijeniti.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad