Nakon tragedije u Donjoj Jablanici, sve su češća pitanja na kojim još mjestima postoji potencijalna opasnost od klizišta. Među tim pitanjima našlo se i potencijalno klizište na Trebeviću i fatalne posljedice koje bi moglo ostaviti iza sebe. Cvjetko Sandić, zamjenik direktora Geološkog zavoda Republike Srpske za N1 je poručio da nema mjesta za veliku paniku, ali da trebamo biti oprezni kao i to da nadležni trebaju što prije pristupiti sanaciji problema na terenu. Međutim, naglasio je da trenutno nije pametno raditi na sanaciji pukotine na terenu na Trebeviću zbog vremenskih uslova navodeći da bi takav potez samo dodatno ugrozio stabilnost tla.

Podsjećanja radi, na Trebeviću su i dalje prisutne duboke pukotine te dolazi do oticanja vode iznad lokaliteta Curine njive – igralište, uočeno je to izlaskom na teren u više navrata, navedeno je u izvještaju Federalne uprave civilne zaštite. Također je utvrđeno da iznad dijela parcele igrališta na lokalitetu Curine njive dolazi do pojave vode koja konstanto otiče, a ona ne predstavlja kišnicu ni oborinske vode sa padina Trebevića. Na tom lokalitetu ne vrši se odlaganje nove količine materijala, a što se tiče Bistričkog potoka koji se nalazi na području Općina Stari Grad i Istočni Stari Grad, uočeno je da je i dalje djelimično zasuto njegovo korito materijalima sa deponije, obrušenim i ranije sječenim stablima.

Sandić je inače po struci geolog, a i u stalnoj je komunikaciji s onima koji obilaze klizišta na području Republike Srpske. Shodno tome, pitali smo ga na početku razgovora koje područje i u kojoj mjeri ugrožava konkretno klizište na Trebeviću?

“Prvobitno da bismo govorili o procjeni klizišta i njihovog rizika moramo prvo imati sve podatke i parametre o njemu, prije svega njegovu dužinu, širinu, nakon nekih isztražnih radova i dubinu pa onda tek mi možemo procijeniti njegovu razornu moć ili magnitudu i dokle taj materijal može dospjeti. A da bismo govorili o procjeni rizika na stanovništvo, mi moramo imati i podatke o populaciji koja živi na području koje se nalazi pod zonom utjecaja klizišta. U ovom trenutku, koliko ja znam, mi nemamo sve te podatke, klizišta je neistraženo, mnoge je iznenadilo i u medijima su brojne paušale ocjene koje samo uznemiruju javnost. Međutim, ono što se pozitivno dešava u društvu jeste to da je povećana svijest kako kod nadležnih tako i kod građana o opasnosti koju klizišta mogu da prouzrokuju”, naveo je.

Zatim je istakao da je tačno da postoji neki rizik te da su padina, Trebević i okolni tereni i ranije historijski poznati kao oni koji su podložni i imaju prirodne preduslove da se tu klizišta razvijaju.

“Ako tome pridodamo i neku nestručnu ljudsku aktivnost onda imamo još veću problematiku i dijelom ovo što nam se ustvari dešava. Da bismo poredili Jablanicu i to područje u Sarajevu trebam prije svega reći građanima da se ne radi o istim geološkim strukturama. Tamo smo u Hercegovini imali te čvrste stijene sipare koje su se skotrljale na građane i njihove objekte dok u Sarajevu imamo malo drugačiju geološku strukturu i razvoj gdje kliza neki površinski tzv. deluvijalni pokrivač koji ima različitu debljinu od nekih metar do tri-četiri metra u najgorem slučaju. Prvo nam je zadatak da vidimo konkretno na tom terenu kolika je debljina navedenog prekrivača, a onda možemo govoriti o nekoj zapremini klizne mase koja može ugroziti to stanovništvo. U principu, s obzirom na podatke kojima ja raspolažem, kolege su bile na terenu, nije to ta razorna moć kao što je to bio slučaj s klizištem u Jablanici, ali nipošto ne smijem potcjenjivati nikakav proces nestabilnosti u prirodi pa tako ni ovo klizište”, mišljenja je geolog Sandić.

Prokomentarisao je i poziv na evakuaciju okolnih naselja u Starom Gradu koja su podložna klizištu na Trebeviću.

“Kada civilna zaštita pozove na evakuaciju to je izvršna stvar. Tu nema pogovora, ali evakuacija ili iseljavanje stanovništva nije samo geološka stvar. Naprimjer, geološki preduslovi su jedna stavka, ali isto tako ljudi u civilnoj zaštiti su trebali, i vjerujem da jesu, napraviti i procjenu stanovništva koje živi na tom području – da li je tu riječ o starijim osobama, djeca, bolesni, ratni vojni invalidi i sve u zavisnosti od te populacije se i odluke donose. Da li su objekti ugroženi isto je jako važno i koliko ja znam, a to je naravno na sreću, nema previše pukotina na tim objektima što znači da su te kuće spremne da iznesu neki nalet eventualne nestabilnosti koji naravno treba spriječiti. Zaista ne bih dublje ulazio u odluku civilne zaštite, vjerujem da je ispravna i racionalna, ali te stvari zaista treba poslušati i preduprijediti neke druge mjere. U mom slučaju ako govorimo o mojim kolegama geolozima to je sigurno neki rad na istraživanju i sprovođenju interventnih mjera da se klizište donekle smiri”, pojasnio je naš sagovornik.

Pitali smo da li je trebalo postupiti hitnom saniranju i zatvaranju pukotina od nekoliko desetina centimetara koje se nalaze na Trebeviću?

“Nama trenutno vremenski uslovi ne idu na ruku jer kolege koje su bile gore na dijelu lokacije gdje se deponuje taj materijal, bilo je nekih želja s obzirom na pritiske javnosti, da se tu uvedu neke građevinske mašine i krene sa nekim odmah hitnim radovima. Kolege su procijenile vizuelno da nije pametno da se teška građevinska mehanizacija upusti u taj prostor. Strogo je zabranjeno dalje deponovanje materijala, ali nije ga pametno sada čistiti jer će i te građevinske mašine svojim djelovanjem poremetiti te neke uslove ravnoteže. Materijal je dosta raskvašen, mokar, blatnjav i nije sada momenat da se bilo šta uradi po svaku cijenu. Te pukotine je trebalo zapunjavati glinom, jer, u principu ja imam iskustvo iz 2014. godine gdje smo se borili sa poplavama u Republici Srpskoj gdje je vrlo korisno da se svaki litar vode, kiše ili bilo koje druge tečnosti odvede dalje od klizišta i spriječi njeno filtriranje u dublje dijelove. Na taj način se svakako dovodi do nekog ocjeđivanja materijala i sprovođenja van zone utjecaja. Tako da to apsolutno treba uraditi, ali treba čekati neki sušniji period za te neke veće radove. Za popunjavanje tih pukotina civilna zaštita je trebala izdati naređenja, a u saglasnosti stručnih osoba i da se nađe stručna komapnija koja je spremna izvesti takve radove iako spadaju u domen nekih interventnih mjera. U principu ovdje se nameće logičan slijed da ako imamo neku problematiku koja je prijavljena civilnoj zaštiti da onda to ide prema lokalnoj samoupravi na čijoj je to teritoriji i da se ta stvar pokuša spriječiti. u principu to saniranje pukotina ne bi saniralo to klizište, ali bi interventno u nekom prvom trenutku svakako smanjilo infiltraciju vode u dublje dijelove klizišta i doprinijelo bi njegovom saniranju”, istakao je Sandić.

Interesovalo nas je šta je onda sada moguće uraditi i kakve preventivne mjere preduzeti kako ne bi došlo do katastrofe?

“Nakon izlaska kolega iz Geološkog zavoda RS koji se prvi put susreću s ovim klizištem na poziv Republičke uprave civilne zaštite dale su se instrukcije – da se naprave obodni kanali, da se višak vode odvede sa padine, da se Bistrički potok apsolutno očisti, kako čujem nije to još završeno, ali se radi na tome. Imam informacije da su kanali obodni napravljeni i da voda otiče van tijela klizišta i to će svakako doprinijeti smirivanju i da se više definitivno zaustavu deponovanje tog materijala. Svakako klizište treba istražiti, ali ne znam da li će to biti dronom ili nekim drugim instrumentima da se ono okonturi. Također, s obzirom na to da je riječ o teritoriji Republike Srpske, prema zakonima o geološkim istraživanjima u RS je potrebno uraditi projekat detaljnih geoloških istraživanja koji će obuhvatiti i taj dio koje je to istražne radove potrebno uraditi, a onda ih nakon toga izvesti i onda ćemo imati potpunu sliku o dimenzijama i dubini tog klizišta da bismo eventualno nakon toga mogli raditi projekat sanacije koji treba definisati koje su to mjere sanacije, a u smislu drenaža, potpornih zidova, nekih drugih vidova stabilizacije u terenu koji bi taj proces zaustavili. Znači, prvo adekvatna tehnička dokumentacija pa onda izvođenje radova. Jer svi ad hoc radovi kao što je dijelom ovo nasipanje ili ostavljanje otvora na terenu mogu doprinijeti tome da se samo dodatno pokrene taj proces klizišta”, naveo je Sandić.

Poručio je da pored prirodnih preduslova veliki utjecaj na pokretanje klizišta može imati ljudski faktor.

“Možemo mi pričati i o velikoj količini padavina, geološkim uslovima, što oboje svakako stoji, ali i čovjek svojim nestručnim djelovanjem doprinosi razvoju svega toga. Jako je važno da ljudi koji rade na izdavanju građevinskih dozvola, da investitori koji grade neke nove objekte imaju svijest da su geološka istraživanja nešto što je možda u ovom trenutku, s obzirom na klimatske promjene koje su prisutne kako u svijetu tako i kod nas, moguće prevenirati ovaj problem i saznati kakvi su geološki uslovi koji utječu definitivno na izgradnju, a i vijek eksploatacije tog objekta, a vidimo da klizište može utjecati na taj i na još mnogo drugih objekata u okolici. Istraživanja je potrebno izvoditi na način kako struka i zakon nalažu. Imamo dobre propise, upitno je koliko se poštuju i naš zadatak u Geološkom zavodu je i da apelujemo na investitore i građane. Meni je kao čovjeku iz struke donekle i drago što je ta svijest podignuta na viši nivo, trebamo smiriti paniku, ali ni ona nije uvijek tako bezrazložna, često ljudi zanemaruju geološke uslove u terenu i misle da će impozantnim objektima zadovoljiti javnost, a vidimo da se štete mogu desiti. Iako ja u ovom trenutku, da me pogrešno ne razumijete, ne krivim investitora jer vidim da je on imao tehničku dokumentaciju tako da to sve u principu treba uzimati u obzir pri donošenju nekog suda”, zaključio je, između ostalog, Sandić.

Aktuelne vijesti o klizištu na Trebeviću možete pročitati ovdje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje