Stopama svog prethodnika Jensa Stoltenberga i novi generalni sekretar NATO saveta, Mark Rutte, ocjenjuje izazovnom sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Zašto je to tako, Rutte nije odgonetnuo. Stoga su i mišljenja analitičara različita. Jedni smatraju razlog su secesionističke težnje, drugi pak maligni utjecaji drugih zemalja. Ključno pitanje je kako će svijet, pa i sama BiH izgledati nakon inauguracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je već pokazao kako je nepredvidiv.

Zabrinut situacijom u Bosni i Hercegovni, ali uvjeren da Savez neće dopustiti bilo kakav sigurnosni vakuum, saopštio je Mark Rutte. Provjerili smo šta bi takva izjava mogla da znači.

Da li nas ovakve izjave trebaju zabrinuti ili ohrabriti?

“Pa zabrinuti za sigurnost, jer svako ko iole prati političku situaciju u BiH svjestan je ovih sigurnosnih problema kako u BiH tako i na Kosovu, ono što je dobro da imamo kontinuitet od novog general”, kaže Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.

A to je nešto što željno isčekuje predsjednik entiteta Republika Srpska, koji prema Trumpu gaji simpatije, uvjeren da je Trump na vlasti, jednako zeleno svjetlo za, kako priželjkuje nezavisnost entiteta Republika Srpska. Jesu li Dodikova očekivanja i realna?

“Pa najbolji odgovor je dao sam Donald Trump i prije inauguracije, on je sve naše teorije, analize i pokušaje da razumijemo neka buduća kretanja nove administracije poništio svojim ambicijama o Grenlandu i Kanadi, nešto što mi nismo mogli očekivati. Ono u čemu se svi slažemo jeste da je Donald Trump i više nego nepredvidiv političar. Naravno ono što nam omogućava da dobijemo neke, ali vrlo ograničeno vjerodostojne konture njegovog vanjskopolitičkog i sigurnosnog nastupanja jeste njegov kabinet koji je takav kakav jeste, kojemu se može prigovoriti svašta ali je i dalje takav i biće prema svemu sudeći usvojen, Zapadni Balkan, odnosno jugoistočna Evropa je jedna od podregija Evrope i kao takva će i biti tretirana“, ističe Dean Džebić, vojni komentator.

Često se, kaže Džebić, precjenjujemo u globalnom smislu, jer vrlo rijetko smo u fokusu velikih sila. Ipak, okruženi zemljama članicama NATO saveza, iako i sami nismo dio ovog sigurnosnog kišobrana, koliko, toliko ohrabruje. Kao i činjenica o jačanju EUFOR-a. S rumunskim preuzimanjem komande, stigla su i nova četiri helikoptera, čiji trenažni let smo zabilježili već danas iznad Sarajeva.

Uz unutrašnje prijetnje secesijom, uvijek prisutne su i vanjske. Mnogi sumnjaju u iscenirane incidente na tlu BiH, u režiji susjedne Srbije kako bi se skrenula pažnja s tamošnjih protesta protiv vlasti, a tu je i sveprisutni snažni ruski utjecaj.

“To više nije ni ruski maligni utjecaj, već rusko neprijateljsko prisustvo u BiH kroz sistem medija koji su se itekako etablirali u BiH, dakle proruskih medijskih platformi, dolaske specijalista za informacijsko ratovanje i psihološko-propagandne operacije”, navodi Džebić.

Ima li BiH uopšte kapacitet da odgovori svim sigurnosnim izazovima?

Prema podacima Centra za sigurnosne studije, u BiH se bilježi enorman nedostata policijskih službenika na svim nivoma. U Državnoj aganciji za istrage i zaštitu nedostaje ih oko 140, u Federalnoj upravi policije oko 250. Oni koji bi trebali brinuti o najmogoljudnijem kanotnu Tuzlanskom, imaju nedostatak od oko 440. Najkritičnije je u Graničnoj policiji gdje nedostaje 600 policijskih službenika, a taj broj mogao bi rasti i do 900.

“Neki drugi sigurnosni izazovi koji su više vezani za globalna kretanja, na te izazove BiH ne može generalno uticati ali se može adekvatnije pripremiti kroz neke strategije, akcione planove tu prije svega mislim na cyber kriminal i na problematiku migracija. Mislim da tu moramo još dosta uraditi”, navodi Safet Mušić, sigurnosni ekspert.

No, ta saradnja nerijetko biva i narušena, jednako kao i ugled države, posesbno posljednjim primjerom hapšenja ministra sigurnosti, Nenada Nešića, koji je i danas u pritvoru zbog sumnje na ozbiljna koruptivna djela.