Politolozi, istraživači i konsultanti Davor Gjenero i Sead Turčalo te novinar Bojan Bilbija bili su gosti Specijala na N1. Poručili su kako je mogućnost sukoba u Bosni i Hercegovini ili na Balkanu prije nekoliko godina bila minimalna ili nikakva, ali da se u posljednje vrijeme situacija drastično promijenila. Turčalo je zaključio kako je Rusija pobijedila u Vijeću sigurnosti, Gjenero je kritikovao odnos Zorana Milanovića prema BiH, a Bilbija je odbacio da u državi postoji srpski separatizam jer "takvo što Srbija nikada ne bi podržala".
Gdine Bilbija, hoće li biti rat u BiH?
Bilbija: Neće!
Pročitajte još
A na širem području?
Bilbija: Nadama se da neće i na širem području.
Isto pitanje i za vas?
Gjenero: Prije nekoliko godina sam na ovo pitanje odgovorio da neće jer su ovaj prostor temeljito razoružali. Danas, nažalost, nije tako. Nadama se da rata neće biti, ali nisam siguran. Cijeli Balkan je u vrlo neugodnoj situaciji. Tri države koje su meni izrazito drage su u teškoj poziciji: Bosan i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Crna Gora. Dodajmo i zamrznuti konflikt na Kosovu. Ne radi se samo o problemima u BiH.
Turčalo: Mogu i potvrditi i demantovati. Slažem sa sa Gjenerom da bi odgovor ranije bio odričan. Rat i nasilje uvijek imaju svoje zakone. Lideri misle da rat mogu kontrolisati, ali on izmigolji i dobije svoju rutu.
Koliko košta mir na ovim prostorima?
Turčilo: To se ne može procijeniti novcem.
Gjenero: Nažalost, to nije samo nešto što je finansijski iskaz. EU je velik mirovni projekt uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata. Taj projekt se temelji na zajedničkim vrijednostima zemalja koje čine Uniju. Te vrijednosti su mnogo važnije do samog monetarnog iskaza. Ali na kraju vidite da oni koji finansijski investiraju nisu oni koji izazivaju krizu.
Bilbija: Ne razumijem vaše pitanje. Hoćete li da kažete da neki investiraju sukobe?
SAD i Rusija kad naprave sankcije onda nakon nekoliko godina se varolizuje koliko je izgubljeno milijardi?
Bilbija: Kad bi bilo sukoba izgubili bi svi jako mnogo. U Beogradu ste mogli vidjeti danas Otvoreni Balkan, inicijativu koja služi tome da poveže sve ljude na Balkanu. Da ljudi putuju, da se biznisi povezuje, da nema tenzija. Znate, kad ima interesa ljudi će manje misliti o ratu. Čudi me što se u Bosni toliko priča o ratu. Vidim da je kod vas to važna tema. BiH je otvoren poziv da se priključi ovoj inicijativi. Nisam vidio da je iko u Sarajevu ozbiljno reagova kako bi se priključio Otvorenom Balkanu, koji ima izrazitu podršku i SAD-a. Šta fali Otvorenom Balkanu? Zašto ne dođe neka delegacija iz Sarajeva? Vjerujte manje bi se pričalo o ratu.
Gospodine Turčalo, da li vam ono što se desilo u Vijeću sigurnosti UN-a liči na situaciju poslije izbore kada svi u prvom trenutku proglašavaju pobjedu?
Turčalo: Ishod se pokušao predstaviti kao takav – da je jedna strana pobijedila jer se nastavila misija EUFOR-a, a druga je kao trijumf istakla da visoki predstavnik nije govorio pred Vijećem sigurnosti. Imali smo jednu vrstu defanzivnog stava jedne, da tako kažem, zapadne divizije. , d atako kažem, zapadne divizije. Ranije najave u kojima su Kina i Rusija osporile legitimite visokog predstavnika trebale su da budu jednom vrstom signala da će ova sjednica o produženju mandata EUFOR-u ići u diskreditiranje funkcije OHR-a. To je uspjeh do kojeg je došla Rusija. Ono što je urađeno Lajčaku, to je riješeno kod Schmdita na većem nivou, pred Vijećem sigurnosti.
Kako tumačite poruku srbijanskog ambasadora u UN-u da se odblokira rad Vijeća ministara BiH?
Bilbija: Mislim da sve institucije trebaju biti odblokirane. Ali isto tako mislim da to se ne smije raditi na silu. Niko ne može očekivati da samo jedna strana čini korake i ustupke, a drugi apsolutno ništa – u tome je tajna.
Gospodine Gjenero, da li Hrvatska stvarno želi Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji?
Gjenero: Na to pitanje ne mogu jednoznačno odgovoriti. Znam da svi koji spadaju u liberalno političko polje da im je na srvu Bosna i Hercegovina kao jedinstvena i funkcionalna država. Ali ne mogu dati odgovor da cijela Hrvatska tako misli. Normalni ljudi koji spadaju u demokratsko političko polje ne žele sukobe u BiH. Nažalost, u Hrvatskoj imate aktere koji vuku iracionalne poteze. Imate predsjednika Hrvatske koji podupire secesionizam Dodika i Čovićevu političku radikalizaciju naspram Vlade RH koja pokušava konsolidovati odnose, prvenstveno one u Federaciji.
Da li u Hrvatskoj, poput Zorana Milanovića, misle da građani BiH nemaju ‘leba za sukobe i da se mogu samo kestenima gađati?
Gjenero: Mene je sram šta govori predsjednik Hrvatske, od sapuna do danas. To je pristup takve nadmenosti i bezobrazluka prema državi sa kojom Hrvatska ima neugodan spor. Prema kojoj Hrvatska nije korektno djelovala. Bila su to izrazito tamna razdoblja za Hrvatsku i Milanović nema pravo da sebi to dopušta.
Bilbija: Nelogična mi je malo izjava da Hrvatska podupire srpski separatizam. Tvrdim da ne postoji srpski separatizam. Ono što Dodik traži daleko je od separatizma. Vraćanje nadležnosti su logičan zahtjev. Separatizam Dodika ili bilo koga iz RS ne može da postoji jer takvo što nema podršku Srbije. Mislim da Dodik nije toliko glup da vuče poteze koji su suprotni interesima Srbije.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Bilbija: Separatizam Dodika ili nekoga drugog u RS ne može da postoji jer takvo što nema podršku Srbije pic.twitter.com/j8g12b9er9
— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) November 4, 2021
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare