Dok su bh. lideri okupirani tenderima, pozicijama, kandidaturama i brigom gdje na more prije nego što građanima u septembarskoj izbornoj kampanji ponovo obećaju da će se boriti za njih - bh. stanovništvo more egzistencijalni problemi, a ekonomski stručnjaci upozoravaju da, ukoliko se uskoro ne poduzmu mjere, na jesen i zimu može biti još i gore. Gosti Pressinga, profesori Draško Aćimović i Faruk Hadžić složni su u još jednom - Bosni i Hercegovini novca ne nedostaje!

Iako kod bh. građana konkretni zahtjevi i akcije izostaju, mnogi se godinama, a u posljednje vrijeme intenzivno pitaju – kako preživjeti neodgovonu vlast?

“Ovo bih uporedio sa kućom koja gori. Tada se ne pitate ko je zapalio nego zovemo vatrogasce”, započinje sa analizom trenutne situacije ekonomista i bivši diplomata Draško Aćimović, podsjećajući da BiH ove godine ima skoro milijardu KM viška od akciza i poreza.

“To je novac koji odmah mora biti upućen građanima, o njemu se ne može diskutovati. Ima načina, taj proces možemo dovršiti u roku od nekoliko dana do mjesec“, apeluje Aćimović u Pressingu.

Krade se, dodaje on, ne samo, kako to često zamišljamo, na krupnim tenderima, nego i na sitnim stvarima – putovanjima, benzinu, hotelskim sobama…

Aćimović u #Pressing: BiH ima viška milijardu maraka, moramo taj novac usmjeriti prema građanima pic.twitter.com/ixeCeuAubE

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) June 22, 2022

Da li su građani uopšte svjesni da su to njihovi novci ?

Još jedan stručnjak, makroekonomski ekspert Faruk Hadžić, je gostujući u Pressingu potvrdio isto – novca nam uopšte ne nedostaje.

“Ja se ne mogu složiti sa tvrdnjom kada kažu da smo siromašna zemlja. Mi prikupimo jako puno poreza. Prošle godine je to bilo 14 milijardi KM po raznim osnovama”, podsjeća Hadžić.

Makroekonomski ekspert Faruk Hadžić za #N1 objašnjava zašto Bosna i Hercegovina nije siromašna zemlja. pic.twitter.com/4SkamOMizm

— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) June 22, 2022

Ove godine je kroz poreze na potrošnju (PDV, akcize, putarine..) prikupljeno 739 miliona KM više nego u pet mjeseci prošle godine. Na federalnom nivou kroz porez na plate prikupljeno je 373 miliona više u odnosu na isti period 2021.

“Ne možemo reći da nemamo prostora da pomognemo građanima i privredi u ovom teškom periodu”, jasan je Hadžić.

No, sasvim jasno se nameće i pitanje – zašto onda to toga ne dolazi?

Analitičari su bez odgovora, ali saglasni da je situacija alarmantna.

“Ovakav inflacijski udar nije zabilježen još od rata”, izričit je Hadžić koji poziva na povećanje minimalnih penzija, privremenu suspenziju akciza, pomoć najsiromašnijim.

Dodaje kako mu se čini da su vladajući zaslijepljeni upravo rekordnim naplatama poreza.

“To neće trajati vječno”, upozorava ih.

“Ko će nama plaćati penzije?”

Dok imamo primjere iz regije, poput crnogorske vlade koja je ukinula PDV na hljeb, federalni premijer Fadil Novalić isti potez odbija učiniti – pravdajući se kako ne želi činiti ustupke bogatim. S druge strane, premijer i ministri u RS od jučer imaju povećane plate.

“Zato je danas normalno na sarajevskim ulicama vidjeti građevinske radnike iz Turske i drugih zemalja. Ako nemate ljudski kapital, nećete moći ni ekonomski napredovati. Neće dolaziti ni radnici iz regiona, ostaju nam oni iz Istočne Azije i Sjeverne Afrike, upitno je da li će i oni htjeti. Meni za 30 godina niko neće imati da zaradi penziju, a ja uplaćujem sada u penzioni fond. Trebat će nam minimalno milion radnika u tom periodu da uvezemo u BiH ako se ovakav trend nastavi da bismo mogli zadržati kakvu – takvu stopu rasta”, upozorava Hadžić na probleme koji čekaju BiH.

Strategije ipak postoje: Što je nama gore, vladajućim sve bolje

Dok je Hadžić stava da nema napretka jer vladajući nemaju nikakve programe i planove, profesor Draško Aćimović se ne slaže.

“Oni imaju program. Njihova strategija je bila eliminacija starijeg stanovništva, BiH je bila druga zemlja u svijetu po smrtnosti od koronavirusa. Ujedno se time smanjio i obim penzija – to je bila prva strategija”, govori gost Pressinga.

Druga je, dodaje Aćimović, strategija iseljenja.

“Ona je vezana za dohodak po glavi stanovnika. Iseljavanjem njima raste BDP po glavi stanovnika i oni to prikazuju kao svoj uspjeh. To su njihove ekonomske strategije, vrlo su lake za definisati, i, nažalost, vrlo morbidne, ali činjenične”, navodi Aćimović.

“Živimo u Alan Fordu i Nadrealistima, ali je situacija ekstremno ozbiljna, imamo 800.000 ljudi na ivici gladi”, upozorio je.

Stoga, protesti kojima zbog trenutne situacije svjedočimo širom svijeta, doći će i do BiH, ubijeđen je Aćimović.

“Kada građani dođu u situaciju da biraju da li će platiti struju i vodu ili će kupiti hranu, oni će kupiti hranu. Potom će im isključiti struju i vodu. Naravno da će tada uslijediti bunt. BiH se trenutno uvodi u haos”, najavljuje Aćimović.

Kako neko može preživjeti sa minimalnom platom od 620 KM?

Dok statistika pokazuje da je prosječna plata u BiH u iznosu od 1080 KM, a ona minimalna 620 KM, Hadžić objašnjava kako više pažnje moramo obratiti na tzv. medijalnu platu, za koju trenutno ne postoje zvanične statistike.

“Na osnovu medijalne plate zaključujemo da 50 posto radnika u BiH ima platu od 750 KM i manju, prema nezvaničnim podacima. Inflacija za maj je viša od 17 posto. Vi za platu koju imate ne možete ni približno isto kupiti kao što ste mogli prije dvije godine. Troškovi su toliko porasli da za četveročlanu porodicu više nije dovoljno ni dvije hiljade KM”, priča Hadžić.

“U jesen i zimu moguća enormna kriza, ni blizu sadašnje”

No, još jedan sagovornik N1, najavljuje da će stvari uskoro biti još gore.

“Rusija za cijelu Evropu zaustavlja isporuku nafte i gasa, time ucjenjuje,  i u jesen i zimu će stvoriti enormnu krizu, ni blizu sadašnje. Mi u ovom momentu od dijela viška novca moramo napraviti rezerve nafte. Nemojte se čuditi ako u jesen se uduplaju cijene goriva”, upozorava Aćimović.

Imao je još jedan prijedlog.

“Električnu energiju trenutno izvozimo po jako niskim cijenama – to mora prestati, zna se zbog čega se to radi, tu se treba napravitit hitna revizija”, apeluje.

Ukoliko se ovako nastavi, zaključio je, na jesen bi struju mogli kupovati po duplo višim cijenama. Isti scenario nas može dočekati i sa ugljem.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad