Službeno proglašenje Hrvatske zajednice, a kasnije i Hrvatske Republike Herceg Bosne bilo je Grudama, a osnovao ju je politički vrh Hrvata u Bosni i Hercegovini kao odgovor na ratna događanja. Iako je službeno ukinuta 1996. godine, to nije bilo dovoljno da se prevaziđe ono što je trebalo ostati u prošlosti, smatraju žrtve tzv. Herceg Bosne.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća obilježeno je 29 godina od formiranja tzv HRHB. Prema riječima Borjane Krišto to je bila legalna, politička, ekonomska, teritorijalna organizacija koja je uspostavljena s ciljem odbrane Bosne i Hercegovine kao domovine i hrvatskog naroda.

“Ona je legalna, unesena je u Washingtonski pa i Daytonski mirovni sporazum, tako danas moramo cijeniti ono što su oni koji su sebe i svoj život utkali u našu slobodu”, kazala je Krišto.

Tzv Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 18. novembra 1991. godine proglasila je svoje postojanje kao političke i teritorijalne cjeline , dvije godine poslije prerasla je u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu kada je osnovano Hrvatsko vijeće odbrane, vlada i oružane snage. Bivši funkcioneri tzv HB ističu da je ona nastala u svjetlu međunarodnih mirovnih planova.

“Ostavila je temelj da se možemo boriti za ravnopravnost, u javnosti je manje poznato da je HRHB nastala na prijedlog međunarodne zajednice na osnovi prijedloga unije tri republike. Manipulatori to sasvim drugačije tumače, ali to je činjenica”, objasnio je Vladimir Šoljić, predsjednik GV HZHB.

Navedno potvrđuje i Predrag Kožul, zamjenik predsjedavajućeg Kluba zastupnika HDZ-a BiH.

“To je rađeno u najboljoj namjeri i dobroj vjeri da gradimo državu BiH kao državu ravnopravnih naroda i građana. Dobar dio onog što je uneseno sa razine HRHB devalvirano kroz ovih 25 godina od potpisivanja Washintonskog sporazuma na način da je kroz niz izmjena nametnutih dobar dio onog što je potpisano stavljeno van snage”, naveo je Kožul.

Cijela priča krenula je u Grudama , odakle dolazi i prvi predsjednik samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosne Mate Boban, koji je u optužnicama pred Tribunalom u Hagu označen kao dio udruženog zločinačkog poduhvata. Haški sud, podsjetimo, osudio je pravomoćno čelnike tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora. Pretresno vijeće konstatiralo je da je sredinom januara 1993. počeo da postoji udruženi zločinački poduhvat s ciljem stvaranja hrvatskog entiteta koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda.

“Živimo taj život u Mostaru već 30 godina, kako vidimo i dalje potpuno iste ideje postoje, isti akteri postoje, ništa se nije promijenilo. Možemo samo izaziti žaljenje što tu tvorevinu jedan dio ljudi ne doživljava kao UZP kako je presuđeno na Međunarodnom sudu u Hagu”, ističe Emir Hajdarović, bivši logoraš.

I posljednji pozivi HDZ-a na teritorijalnu reorganizaciju BiH zasnovani su na principima presuđenog UZP-a, smatraju analitičari.

“Reorganizacija može biti samo trenutak u kojem ćemo realizirati nešto na sliku i priliku ’90-ih godina, ta struktura Herceg Bosne se nije promijenila. Nisu pokazali dobru volju, nisu pokazali političku snagu, imali su tu mogućnost i u financijskom i svakom drugom pogledu prednjačiti u BiH”, kazao je Husein Oručević, analitičar iz Mostara.

Podsjetimo pod njenim okriljem počinjeni su strašni zločini i otvoreni su brojni logori, za lidera HDZ-a to je vrijeme ponosa, pa je tako Herceg Bosna do danas ostala želja i težnja pojedinih kao ideja i putokaz u borbi za jednakopravnost Hrvata.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad