Goraždu prijeti komunalni kolaps, gradonačelnik za N1: U narednom periodu neka nam je Bog na pomoći

Govoreći o protestima građana koji su blokirali pristup deponiji Šišeta, Imamović je kazao da je lično izašao pred okupljene i pokušao odgovoriti na njihova pitanja.

"Ja sam s građanima bio direktno na protestima i ponudio odgovore na niz pitanja koja su imali prema gradonačelniku, Kantonu, vijećnicima i zastupnicima. Drago mi je da sam jedan od rijetkih političara koji je izašao pred ljude, a naša direktna nadležnost je komunalna politika, koja je posljednjih decenija zaista zapuštena."

Podsjetio je da je deponija Šišeta otvorena još 2010. godine, iako je prvobitno bilo predviđeno da se koristi samo dvije godine.

"To je otvoreno 2010. godine, sramotnom tadašnjom naredbom da se na tom lokalitetu iznad grada, gdje je naše herojsko mjesto Rorovi, napravi takva deponija. Bilo je obećano dvije godine. Evo, 2026. godina je tu. Ono što sam ja direktno pokrenuo s timom ljudi jeste da smo na drugom lokalitetu krenuli graditi novu deponiju. Nažalost, trenutna sudska mjera onemogućava prijevoz materijala za daljnju gradnju tim putem i mi smo u pregovorima da alternativnim putem nastavimo graditi Trešnjevicu."

Imamović je naglasio da je deponija Šišeta, prema njegovim riječima, nezakonita.

"Ovo što gledaoci mogu vidjeti jeste deponija Šišeta, koja je ilegalna. Ona je na toj lokaciji potpuno nezakonita. To nije problem samo Goražda, nego i drugih deponija u Bosni i Hercegovini."

Tokom razgovora emitovana je i izjava jednog od učesnika protesta, koji je poručio da građani neće odustati od zahtjeva za zatvaranje deponije.

"Želimo obavijestiti građane da nećemo odustati. Mi ovdje ne vršimo pritisak da bi se otvorila Trešnjevica. Mi ovdje imamo samo jedan zahtjev, a to je da se zatvori deponija Šišeta. Imamo ekološku bombu iznad glave. Pitanje je sata, dana ili sedmice kada će pući. Više nije pitanje hoće li ili neće, nego kada će pući. Ona će pući, sto posto. Daj Bože da griješim."

"Ono što želim poručiti odavde jeste da se nećemo povući. Spavat ćemo ovdje svaku noć, dežurat ćemo, ali nijedan jedini kamion ovdje više neće ući."

Odvoz smeća u druge gradove mogao bi drastično povećati troškove

Na pitanje koliko bi Grad Goražde koštalo odvoženje otpada na deponije u drugim općinama i gradovima, Imamović je upozorio da će troškovi biti znatno veći.

"Sigurno će troškovi biti drastično veći jer zavisi od samog prijevoza i od toga s kojom lokalnom zajednicom taj posao možemo dogovoriti. Mi smo u pregovorima s više općina i gradova u Federaciji, kao i u Republici Srpskoj. Cjenovnik postoji po toni, postoji naš prijevoz i kamioni koji, nažalost, nisu svi osposobljeni da prelaze tako velike udaljenosti. Samostalno Grad Goražde to ne može uraditi."

Upozorio je da problem odlaganja otpada nije ograničen samo na Goražde.

"Jedan primjer je Kanton Sarajevo, gdje je nadležnost za deponiju direktno na Kantonu. Devet općina odlaže otpad na Smiljevićima. Ja sam kontaktirao direktora i nadležnog ministra. Rečeno mi je da i sarajevskoj deponiji za pola godine ističe upotrebna dozvola. Zato su ove teme od izuzetne važnosti jer ćemo se u narednih nekoliko godina suočiti s ogromnim ekološkim katastrofama na teritoriji Federacije i Republike Srpske. U cijeloj Bosni i Hercegovini bit će veoma teško lokalnim zajednicama upravljati ovim poslom."

Imamović je objasnio i zbog čega postojeći pokušaji reciklaže ne daju očekivane rezultate.

"Mi smo imali udruženja, pokušavali smo i radili. Ali šta je problem? Kada sve to prikupimo, ponovo odvozimo na zajedničku deponiju gdje ne postoji selekcija otpada. Upravo zato smo pokrenuli deponiju Trešnjevica, gdje nas je Svjetska banka već 2023. godine prepoznala i postavila nam uslove koje moramo ispuniti."

"Uložili smo više od 2,5 miliona KM, a četiri mjeseca čekamo dozvolu"

Govoreći o izgradnji deponije Trešnjevica, Imamović je naveo da je Grad već uložio značajna sredstva, ali da administrativne i sudske prepreke usporavaju završetak projekta.

"Zamislite jedan grad čiji su budžeti ograničeni, koji jedva operativno stiže izvršavati svoje obaveze, a koji je u okviru dodatnih nadležnosti pokrenuo i investirao više od 2,5 miliona KM. Pojedini predstavnici političkih vlasti radili su usporenom dinamikom na izdavanju obnovljene okolinske dozvole. Uredbom Federacije ta nadležnost spuštena je na Kanton i već četiri mjeseca čekamo da se obnovi okolinska dozvola."

Istakao je da Grad raspolaže lokacijom i dokumentacijom, ali da je problem zabrana prolaska kamiona kroz naselje Glamoč.

"Mi smo započeli radove, zemljište je kupljeno i nije riječ o državnom zemljištu jer postoji zabrana od 2003. godine. Grad Goražde ima lokaciju, ima svu potrebnu dokumentaciju, ali ima zabranu prolaska kroz naselje Glamoč za materijal koji se koristi za gradnju. Zamislite, vi gradite, a ne možete tim putem dopremati materijal. Pronašli smo alternativni put i dogovorili se s izvođačem."

Prema njegovim riječima, projekat je vrijedan više od 15 miliona KM.

"Grad Goražde već je uložio oko 2,5 miliona KM. Ukupna vrijednost takve deponije iznosi više od 15 miliona konvertibilnih maraka, kroz Federaciju, javne investicije i strateške akte. Grad Goražde prepoznat je kao lokalna zajednica koja ima sve potrebne uslove i dokumentaciju, osim što treba obnoviti okolinsku dozvolu."

Ukazao je i na obim administrativne procedure.

"Mi smo dozvolu dva puta obnavljali. Sada je to prešlo u nadležnost kantonalnog ministarstva urbanizma, gdje postoji samo jedan zaposlenik na tom referatu. Administracija i birokratija moraju razumjeti šta znači izdavanje okolinske dozvole. To je složen proces koji se sastoji od više od 1.500 stranica. Dobili smo više od 200 stranica pitanja na koja smo trebali odgovoriti. Sve smo uredno dostavili i čekamo konačnu okolinsku dozvolu i nastavak gradnje."

Dodao je da je potpisan ugovor za nastavak radova.

"Imamo potpisan ugovor vrijedan više od 500.000 KM za nastavak gradnje. Izgradili smo zaštitni zid i krenuli s gradnjom jedne kasete kako bismo stvorili prve uslove. Zašto nismo počeli odlagati smeće na Trešnjevicu? Zato što su nam naši partneri rekli da će, bude li gram smeća na tom lokalitetu prije nego što se sve u potpunosti završi, prekinuti svaki vid saradnje."

Požar na deponiji i opasne čestice u zraku

Imamović se osvrnuo i na požar koji je prije skoro mjesec dana zahvatio deponiju Šišeta, upozoravajući da Goražde nema odgovarajuću opremu za takve intervencije.

"Šišeta su se prije skoro mjesec dana zapalila. Zamislite, Grad Goražde treba nešto da ugasi, a ne postoje elementarni uslovi tehničke opremljenosti grada da to završi. Kontaktirali smo Kanton, koji je zajedno s nama pokrenuo proceduru. Federacija i Kanton Sarajevo nemaju potrebnu mehanizaciju za gašenje takvog požara, a Bosansko-podrinjski kanton Goražde nema mjernu stanicu na osnovu koje bih mogao pokrenuti proceduru proglašenja vanrednog stanja zbog zagađenosti zraka."

Objasnio je da gašenje požara na deponijama zahtijeva posebnu mehanizaciju.

"Samo privatne firme mogu osigurati tešku mehanizaciju za gašenje požara. Mi gasimo profesionalnom vatrogasnom jedinicom, ali mora se zatrpavati i provoditi posebne mjere. Takvi požari ne gase se vodom. Potrebne su teške mašine, teže od 25 tona, koje moraju iskopavati tlo, prekrivati ga zemljom i osiguravati protivpožarne puteve. Radnici su bili izloženi veoma teškim uslovima, a sve to da bi se spriječilo širenje toksičnih čestica koje mogu dospjeti u organizam i izazvati najteže bolesti."

Na pitanje o zdravstvenim posljedicama za građane kazao je da su provedena mjerenja zagađenosti zraka.

"Naravno, Zavod je testirao i najmanje četiri puta zabilježene su nedozvoljene koncentracije čestica u gradu. Tih dana čak je bila obustavljena nastava na preporuku Štaba civilne zaštite, nakon vanredne sjednice. Kanton je to uradio i dva dana djeca nisu mogla normalno ići u školu."

Pohvalio je građane koji su organizovali proteste.

"Čestitam svim građanima na aktivnom učešću. Ponekad je potrebno da grupe ljudi ukažu na probleme kada institucije nisu dovoljno opremljene. Ova tema nije politički popularna i zato svi bježe od nje. Mi trenutno smeće koje nastaje u Goraždu ne odvozimo na deponiju Šišeta. Tražimo vanredno rješenje i to je veoma složeno i teško uraditi."

"Nijedan grad ne želi tuđe smeće"

Govoreći o potrazi za alternativnom deponijom, Imamović je kazao da je situacija izuzetno teška.

"Nijedan grad ne želi nečije smeće. Nijedan grad neće smeće. Kontaktirali smo Sarajevo, zamislite, 100 kilometara udaljeno, jer se to protivi logici da moramo toliko daleko voziti otpad. Nemaju ni oni uslove. Jedine lokacije koje imaju uslove su Živinice, koje su više od 250 kilometara udaljene od Goražda, i Zenica."

Naveo je da su problematične i brojne deponije u okolnim općinama.

"Sve okolne deponije na teritoriji Federacije i Republike Srpske imaju probleme. U Višegradu je deponija pored magistralnog puta, u Prači je pored magistralnog puta, u Foči je na nedozvoljenoj lokaciji, a u Ustikolini se zatvara. Aktivno učešće ekoloških udruženja dovodi do zatvaranja deponija. Mi moramo imati lokaciju na kojoj ćemo odlagati otpad. Grad Goražde ima tu lokaciju i započeo je gradnju."

Posebno je kritikovao sudsku mjeru koja otežava pristup gradilištu Trešnjevice.

"Privremena mjera suda, kojom jedan grad ne može prevoziti materijal za nastavak gradnje na novom lokalitetu, po meni je katastrofalna. Donijeti takvu odluku, a ne sagledati šta znači zaustavljanje gradnje nove deponije, za mene je neprihvatljivo."

Na direktno pitanje prijeti li Goraždu zatrpavanje smećem, odgovorio je:

"Naravno da prijeti opasnost ukoliko ne pronađemo lokaciju i nekoga ko će Gradu Goraždu omogućiti odlaganje smeća. Mi pokušavamo dogovoriti odvoz na druge lokacije i sve ćemo ugovoreno predstaviti javnosti. Grad Goražde samostalno ne može finansirati takav sistem, kao što to ne bi mogle ni druge manje općine i gradovi."

Iznio je i podatke o količinama otpada i cijeni njegovog odlaganja.

"Odvoz smeća po toni iznosi 60 maraka. Dnevno proizvodimo više od 20 tona smeća. Pomnožite to s 22 radna dana u mjesecu i izračunajte koliko je to. Želim poručiti da svi moraju razumjeti važnost nastavka gradnje Trešnjevice."

Trešnjevica neće biti završena prije još dvije godine

Imamović je pojasnio da nije zabranjena sama gradnja nove deponije, nego prolazak kamiona određenim putem.

"Nemamo zabranu gradnje. Imamo zabranu prolaska kroz jedno naselje, prolaska naših kamiona. Uputili smo žalbu i imat ćemo priliku sudu predstaviti sve naše primjedbe, koliko je nedozvoljenih čestica bilo u gradu i koliko je koštalo gašenje požara na Šišetima."

Dodao je da se materijal sada prevozi alternativnim putem.

"Trenutno moramo alternativnim putem, kroz Kakvu, prevoziti materijal dodatnih 11 kilometara i opravdati Federaciji više od 500.000 maraka do 31. decembra. Kada se to završi, imat ćemo ogradu i gotovo izgrađenu jednu kasetu. Naredne godine ćemo sigurno nastaviti raditi, ali to neće biti dovoljno da se cijeli projekat završi."

Na pitanje koliko je još vremena potrebno, odgovorio je:

"Vrijednost projekta je više od 15 miliona maraka. Što se tiče vremena, sigurno su potrebne još dvije godine. Ne želim obmanjivati javnost jer su ovo projekti koji se grade nekoliko godina."

Iako je prethodno upozorio na drastično povećanje troškova, kazao je da trenutno ne planira donositi odluku o povećanju računa građanima.

"Sigurno u ovom trenutku odluka Gradskog vijeća neće ići u tom pravcu, kao ni odluka gradonačelnika. Taj decenijski nerad koji je bio aktuelan, gdje su se samo pronalazile lokacije da se zatrpava i spaljuje smeće, sada dolazi na naplatu. Postoje općine koje same spaljuju svoj otpad, ne pitajući za zdravlje i ugroženost stanovništva. Ja od te odgovornosti neću bježati."

Najavio je i značajna izdvajanja iz gradskog budžeta.

"Moj izazov kao gradonačelnika jeste da nastavimo i završimo taj dio posla. Novim budžetom, nacrtom i prijedlogom budžeta, morat ćemo sigurno više od 50 posto sredstava usmjeriti prema završetku ove deponije."

"Tunel Hranjen čekamo više od 30 godina"

Tokom razgovora otvoreno je i pitanje saobraćajne povezanosti Goražda sa Sarajevom, posebno izgradnje tunela Hranjen.

"Za ljude koji žive u našem gradu, jedan od uslova Dejtonskog mirovnog sporazuma bio je put do Goražda. Evo, 30 godina poslije toga znamo da se tunel Hranjen gradi. Nama je to sve sporo. Vi mene pitate za koliko će biti završena deponija, a mi tunel Hranjen čekamo više od 30 godina. To je nebriga svih političkih subjekata, počevši od moje stranke pa do svih ostalih."

Na pitanje je li zadovoljan dinamikom radova odgovorio je da nije, ističući odgovornost nadležnih institucija.

"U ovom mandatu Autoceste Federacije i Vlada Federacije nadležni su za izgradnju tunela Hranjen. Pozivao sam sve medije, uključujući N1, da se aktivno uključe i da nadležnima postave to pitanje. Ja sam došao ovdje i odgovaram na pitanja koja su direktno ili djelimično u nadležnosti Grada jer sam dužan prema građanima."

Govorio je i o problemima koji su pratili izgradnju.

"Početak gradnje bio je planiran još 2018. godine i krenulo se raditi. Nakon promjene vlasti počelo je preispitivanje zakonitosti ranije provedenih aktivnosti. Znamo da je prethodni direktor Autocesta pod optužnicom. Rad suda i ostalih institucija ne bih komentarisao izvan onoga što je u mojoj nadležnosti. Postoje ljudi koji su plaćeni da istraže šta nije urađeno. Ali dok se sve to istražuje, izgubili smo iz vida ono što je trebalo uraditi."

Poručio je da građane prvenstveno zanima završetak puta.

"Građane ne zanima ko će odgovarati, a ko neće. Njih zanima samo put. Goražde je evidentno saobraćajno izolovano. Imamo probleme s putnim pravcima iz Rogatice i Foče. Mostovi su dotrajali, saobraćaj je otežan i potrebno nam je oko dva sata normalne vožnje do Sarajeva, koje je udaljeno stotinjak kilometara. Tako blizu, a tako daleko."

Prema njegovim riječima, bolja povezanost otvorila bi nove mogućnosti za razvoj cijele gornjodrinske regije.

"Sarajevo mora biti povezano s područjem rijeke Drine i cijelom gornjodrinskom regijom. Time bi se otvorila nova perspektiva tog prostora, koji predstavlja historijsko blago. Ne govorim samo o Goraždu nego i o svim gradovima u Republici Srpskoj i našem kraju. To bi otvorilo nove mogućnosti za turizam, investicije i ulaganja."

"Mladi ne žele samo raditi i vraćati se kući"

Govoreći o odlasku mladih, Imamović je istakao da problem nije isključivo u nedostatku radnih mjesta.

"Sigurno se ne radi samo o poslu. Kada govorimo o namjenskoj industriji i privatnom sektoru u Goraždu, ti ljudi su ispred nas političara i politike 20 ili 30 godina. Ali paralelno s tim imamo nerad u političkom životu našeg kantona."

Kritikovao je i političku rascjepkanost u Bosansko-podrinjskom kantonu.

"Zamislite, imamo 19 političkih stranaka, od kojih 15 aktivno ima mandate, a devet stranaka ima po jednog predstavnika. Doživjeli smo takav politički pluralizam da gotovo ne postoji kuća u kojoj neko nije bio na nekoj izbornoj listi. Mene je kao gradonačelnika sramota zbog ljudi koji su bili na listama i koji su predstavljali naš narod, ali to nije prava slika Goražda."

Istakao je da grad, uprkos brojnim problemima, ima značajan privredni potencijal.

"Goražde je grad koji je, nakon rata i agresije i svega što smo preživjeli, pružio ruku mira drugima i drugačijima. Snagom volje ljudi koji su došli i ostali napravili smo privredno čudo koje se i dalje razvija. Međutim, mladi ljudi više ne žele samo odlaziti na posao, raditi i vraćati se kući. Žele kvalitetan život i sve sadržaje koje danas mladi očekuju."

Kao primjer političkih prepreka naveo je projekat izgradnje novih sadržaja na lokalitetu rasadnika.

"Na prošloj sjednici imali smo priliku ponuditi investitorima lokalitet rasadnika vrijedan oko tri miliona maraka. To je trebalo biti provedeno putem javnog poziva i licitacije, uz pravo učešća svih zainteresovanih. Regulacionim planom na toj lokaciji predviđeni su novi tržni centar, outlet prodavnice i drugi sadržaji potrebni gradu. Međutim, nismo imali većinu koja bi to izglasala."

Pozvao je vijećnike na saradnju.

"Ovim putem pozivam ih na razum. Znam da vole grad i sigurno ga ne vole manje od mene. Ali imamo političku situaciju u kojoj se nadmećemo i kritikujemo čak i gotova rješenja. To je posljedica siromašne političke ponude, ne samo u Goraždu nego i u cijeloj Bosni i Hercegovini."

"Savjetovali su mi da ne izlazim pred građane"

Govoreći o odnosu političara prema građanima, Imamović je kazao da je odbio savjete da ne prisustvuje protestima zbog deponije.

"Savjetovali su mi da ne izlazim pred građane. Ja sam s njima podijelio i ono najbolje i ono najgore. Imamo zastupnike, vijećnike i ministre na svim nivoima, ljude koji su plaćeni da daju odgovore. A mnogi nisu došli pred građane, niti će doći. Nemaju hrabrosti, volje ni odgovornosti."

Dodao je da ne želi izbjegavati odgovornost.

"Ja nikada ne želim bježati od odgovornosti. I ono što je dobro i ono što nije dobro, ja ću predstaviti javnosti. Ovo što se dešava posljedica je lošeg rada lokalne zajednice prethodnih godina. A kada smo mi krenuli rješavati problem, suočili smo se sa sudskom odlukom o privremenoj zabrani prolaska vozila."

O oslobađajućoj presudi: "Nije bilo montirano, nego direktno ciljano"

Imamović je govorio i o sudskom postupku u kojem ga je Općinski sud u Goraždu oslobodio, a na pitanje smatra li da je riječ o politički montiranom procesu odgovorio je:

"Ne bih rekao da je bio montiran, nego direktno ciljan. Što se tiče mene, Ernesta Imamovića, ja ne samo da radim nego živim svoj posao. Nisam autokrata koji će ući u općinu i narediti da se nešto mora uraditi. Ljudi moraju biti svjesni da za svakog pomoćnika, državnog službenika i namještenika postoji zakon koji definiše njegove obaveze i odgovornost. Ja sam prvi među njima i svi zajedno imamo odgovornost da radimo svoj posao."

Osvrnuo se na projekat Platoa i oslobađajuću presudu.

"S timom ljudi, uz sredstva koja smo dobili s viših nivoa vlasti, uključujući Kanton Sarajevo, krenuli smo u realizaciju projekta Platoa. Međutim, onemogućeno nam je da posao završimo. Presuda je oslobađajuća, ali ne bih je dalje komentarisao jer još nije donesena drugostepena odluka. Kada god radimo neki projekat u našem gradu, postoje određene nevidljive sile koje pokušavaju zaustaviti njegovu realizaciju."

Kritikovao je i rad parlamentaraca.

"Bio sam zastupnik dvije godine i vidio kako taj sistem funkcioniše. Suština se često svodi na to da se jednom u dva ili tri mjeseca dođe na posao, a plate redovno stižu. Ne postoji odgovarajući zakon o zastupnicima i parlamentarcima koji bi precizno uredio njihove radne obaveze. U Njemačkoj postoji zakon o parlamentarcima i definisano radno vrijeme. Kod nas su još od 2014. godine dolazili prijedlozi evropskih komisija, ali naši parlamentarci to ne žele usvojiti, iako se svi pozivaju na evropske integracije i evropski put."

Drinu čiste uz pomoć zatvorenika, a prijete problemi s manjim rijekama

Na kraju razgovora Imamović je govorio o čišćenju korita Drine i mogućim problemima usljed obilnih padavina.

"Imamo jedan paradoks: Drinu čistimo uz pomoć zatvorenika. Želim zahvaliti Ministarstvu pravde i zaposlenima u zatvoru u Ustikolini. Riječ je o društveno korisnom radu koji je prepoznat kao primjer dobre prakse. Naše lokalno komunalno preduzeće nije dovoljno opremljeno da može obaviti sve te poslove."

Objasnio je da Grad učestvuje u poslovima koji nisu u njegovoj direktnoj nadležnosti.

"Zamislite, čistimo 22 kilometra riječnog korita, iako to nije naša direktna nadležnost, nego nadležnost Agencije za vodno područje rijeke Save. Korito je očišćeno i radovi su urađeni. Veće probleme mogli bismo imati s manjim rijekama i potocima koji se ulijevaju u Drinu u pojedinim naseljima."

Najavio je nove aktivnosti.

"Već smo s Civilnom zaštitom razgovarali o tome i pokrenut ćemo aktivnosti na čišćenju i uređenju tih korita. Ranije smo sarađivali s ambasadama i ekološkim udruženjima. Dobijali smo sredstva i podršku, između ostalog, od predstavnika Slovenije, koji su taj projekat prepoznali kao primjer dobre prakse. Nastavili smo raditi, ali sve to nije dovoljno."

"Samo neka nam je Bog na pomoći"

Zaključujući razgovor, Imamović je ponovo upozorio da će upravljanje otpadom i vodosnabdijevanje biti među najvećim izazovima u narednom periodu.

"To frustrira građane, a frustrira i mene kao gradonačelnika. Moramo jasno govoriti o najvažnijim problemima. U narednom periodu to će sigurno biti deponije i vodosnabdijevanje. Bosna i Hercegovina u tim oblastima kao da je ostala u osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Godinama se ništa nije poduzimalo i sada nam na naplatu dolazi otpad koji su prethodne generacije zatrpavale i odlagale."

Poručio je da podržava aktivizam građana i njihovo pravo da znaju kako se rješavaju problemi u lokalnoj zajednici.

"Zato podržavam aktivno učešće građana. Građani moraju znati sve, i ono što je dobro i ono što nije dobro. Moramo jasno poručiti da je došlo vrijeme da se takva praksa prekine i da više nećemo odvoziti smeće na ilegalne deponije."

Na kraju je iznio upozorenje o neizvjesnosti koja očekuje Goražde.

"Ono što mogu reći jeste da nam u narednom periodu samo neka nam je Bog na pomoći dok tražimo gdje ćemo odvoziti smeće i koje ćemo lokacije pronaći. Ali to je naš posao i nastavit ćemo raditi."