Kontroverze koje su prethodile prikazivanju filma "Dara iz Jasenovca“ na televiziji RTS, izazvale su svojevrsni "referendum" na društvenim mrežama o djelu Predraga Gage Antonijevića. Kako je jedan igrani film uspio izazvati ovakav odjek u javnosti, kakvim ocjenjuju ovo filmsko ostvarenje, za N1 su govorili filmski kritičari. Iz Beograda filmska kritičarka lista Politika Dubravka Lakić, iz Sarajeva redatelji i profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Faruk Lončarević, te Vahidin Preljević, profesor na Filozofskom fakultetu UNSA, koji predaje njemački film i piše analize filma za njemačke časopise.
Lončarević je u uvodu kazao da se diglo previše kontroverzi oko filma, ali da je to možda zbog toga da bi se spinovanjem podigao rejting filma.
“Reći da je Jasenovac kontroverzna tema – meni je to čudno. Ne mislim da je koncentracioni logor i zvjestva koja su se dešavala tamo konteoverze, nego su to utvrđene činjenice. Film nije kontroverzan s te strane, ali jeste s te da je Srbija imala bolje filmove da ponudi i bolje reditelje, ali u to se ne može ulaziti. Smeta mi što to nije baš jako dobar film”, rekao je Lončarević.
Lakić je po uključenju kazala da će film dirnuti svakoga onoga ko je imalo čovjek.
“Tema je dirljiva, reč je o istorijskom događaju kojeg treba da pamtimo i imamo zajednički teret da pamtimo. I u ime žrtava, da ne dozvolimo da se povampiri nacizam i fašizam, a to se po Evropi događa”, rekla je.
Reakcijama na film nije iznenađena.
“Ni pozitivnim ni negativinm. Bilo je jasno da će tema uzburkati duhove. Zahvlna sam što se pustio preko malih ekrana. Kadriran je tako da se gleda i na malom i na velikom platnu. Utisak sveukupni je za mene dobar, jer elementi koji postoje u filmu se čvrsto drže. Dostignuta je emocija koja je potrebna, a da se pri tome ‘ne jaše po brutalnosti i niskim strastima’. Ni u jednom trenutku ne poziva na osvetu, nije propaganda, to je sigurno. Prema tome – to mi se dopalo”, zaključila je.
Preljević kaže da mu je žao dragocjenog vremena kojeg je izgubio gledajući film…
“Nije mi bilo žao što sam ga pogledao, pogotovo što je cijeli kontekst pokazao i pokazuje – nije riječ o filmu, nego o nečemu što je više od filma ili manje od filma. U cijeloj debati – sam film kao film je jedna stvar, on u debati igra manju ulogu, kao estetsko djelo. Imamo s druge strane najavljenu intenciju cijelog projekta i imamo recepciju koja je takva kakva jeste”, kazao je.
VEZANE VIJESTI
Zamjera mu to što je “Dara iz Jasenovca”:
“Izuzetno loš film u gotovo svim aspektima. Uhvatio se jedne tako važne i ozbiljne teme kao što je genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u jasenovačkom logoru. Ta tema je zaslužila mnogo bolji film”, rekao je Preljević.
Lončarević je pohvalio glavnu glumicu filma i muziku, te je kazao da se oko te dvije stvari može postići konseznus.
“Mislim da pohvala bi išla glavnoj glumici, koja je bila sjajna. Većina ekipe je radila ono što je naloženo, neki su se pokušali izvući i dati i više. Tu svaka pohvala. Interesantno je da se slažem sa kolegicom iz Beograda – samo što vidim kao jako loše. Film je bližiti TV-u, a Srbija ima mnogo bolji TV od ovoga. Imate i ključni problem – svaki se film u jednom trenutku razrješi kako ćete pratiti film, aktere, dešavanja, napetost, atmosferu… Ovaj film je to propustiuo da uradi. On jeste pokušaj da se napravi nekakva zgrada bez temelja. Ako poznajte i učite šta se dogodilo – onda osjećate neku vrstu empatije jer znate na šta se referira, ali ako gledate sam film – ne budi bilo šta. Daru pratite, pa je izgubite, pratite pa je izgubite”, elaborirao je.
Lakić je kazala da je evidentno da “Dara iz Jasenovca” ima grešaka, ali nije saglasna sa Lončarevićem.
“Mislim suprotno. Ne govorimo o remek delu, ‘Dara iz Jasenovca’ to nije, ali je solidan film koji ima zaokruženu cjelinu, jasan je. Nikakve tu dodatne priče ne treba. Film je školski jasan”, rekla je.
Lakić nije komentarisala izjave Predraga Antonijevića i Milomira Marića na jednoj televiziji sa nacionalnom frekvencijom u Srbiji – gdje su omalovažavani logori u Prijedoru devedesetih godina, te ih nije komentarisala. Preljević s druge strane jeste.
“Ta izjava govori koje su intencije bile, nažalost i u kakvom se okviru stavlja. Ranije sam pročitao da je ranije reditelj izjavio da ovaj film spašava RS. Radi se o kultuno politčkom projektu, puno manje o političkom djelu. Kada pogledate i analizirate likove u filmu – čak i glavni lik je bez ikakve dubine, kao i cijela fotografija, odnos vizuelne i verbalne emisije. Možemo reći da se radi o promašenom umjetničkom poduhvatu ili ako je cilj bio da se stvori djelo koje će djelovati na kulturu pamćenja – onda možemo reći da je imao svrhu”, zaključio je.
Lončareviću je zabrinjavajuća rečenica Antonijevića u kojoj je rekao da se “istorija mora dovesti u okvir patriotizma”.
“A ne u okvir istine – u pitanju je da je on shvatio da je snaga u spinovanju narativa. Zabrinjavajuće je da se drugi dio Dare dešava kada Dara i Budo budu odrasli i protjerani u Oluji. Do sljedeće godine taj će film biti rezervisan za Oluju, godišnjice proboj u Jasenovcu – kao što je Kozara išla u bivšoj Jugoslaviji”, istakao je Lončarević.
Lakić je gostovanje zaključila riječima:
“Zabavni su komentari. Ne treba da preterujemo, ni o autoru, videli smo. E sad, svako od nas neka pogleda šta će s tim. Mi moramo da se nosimo sa onim što je predistorija ovog filma, dobro je što je snimljeno, u formi igranog filma i što nije zloupotrebljeno u smislu – znate da se uhvatio neki zapadni reditelj – letele bi glave, radio bi srbosek malo jače.”
Uskoro snimak kompletnog gostovanja u emisiji Dan uživo na N1.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare