Gotovo svako treće vozilo u BiH je iste marke: Od 1.355.856 registrovanih njih 407.798 nosi isti znak

Prema podacima Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK), Volkswagen je najzastupljenija marka u BiH sa 407.798 registrovanih vozila. To je 30,08 odsto ukupnog broja, odnosno gotovo trećina svih vozila na putevima.

Ukupno je u 2025. godini registrovano 1.355.856 vozila, što je za 4,68 odsto više nego u prethodnoj godini. Višegodišnji rast broja registrovanih vozila zaustavila je pandemija virusa korona 2020. godine, a zatim se nastavio.

Ko je iza Volkswagena

Na drugom mjestu je Škoda sa 110.557 vozila ili 8,15 odsto, a slijedi Mercedes sa 92.275 vozila (6,81 odsto). Prvu petorku zatvaraju Audi sa 88.199 vozila (6,51 odsto) i Peugeot sa 81.557 vozila (6,02 odsto).

Slijede Opel sa 72.024 vozila (5,31 odsto), Renault sa 68.805 (5,07 odsto), Citroën sa 41.451 (3,06 odsto), BMW sa 35.751 (2,64 odsto) i Toyota sa 20.719 vozila (1,53 odsto). Hyundai ima 13.940 vozila (1,03 odsto), a Volvo 13.281 (0,98 odsto). Na sve ostale marke odnosi se 309.499 vozila, odnosno 22,83 odsto.

Gdje su vozila registrovana

U Federaciji BiH registrovano je 816.064 vozila, što je 60,19 odsto ukupnog broja. U Republici Srpskoj registrovano je 496.615 vozila (36,63 odsto), a u Brčko distriktu 43.177 vozila (3,18 odsto).

Uvoz vozila u padu

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) pokazuju da se tržište suočava s padom uvoza. U prvih devet mjeseci uvezeno je 69.159 vozila, što je za 2.057 manje nego u istom periodu prethodne godine, kada ih je uvezeno 71.216.

Od ukupnog broja uvezenih vozila, 7.126 su nova, a 62.033 polovna. Godinu ranije uvezeno je 7.383 novih i 63.833 polovnih vozila, što znači da je novih bilo 257 manje, a polovnih 1.800 manje.

Njemačka ubjedljivo prva

Prema podacima UIO BiH, najviše vozila uvezeno je iz Njemačke, ukupno 40.821. Slijede Češka sa 9.145 vozila, Francuska sa 6.565 i Japan sa 2.082.

"Iz Hrvatske i Tajlanda uvezen je po jedan automobil", kazali su iz UIO BiH.

Skuplje gorivo i slabiji standard

Ekonomista Igor Gavran ranije je za Nezavisne novine kazao da se pad uvoza, koji se očigledno prvenstveno odnosi na vozila s tradicionalnijim pogonskim sistemima, dijelom može objasniti rastom troškova upotrebe zbog skupljeg goriva. Dodao je da tome doprinose i pad ekonomske aktivnosti i životnog standarda.

"To je ipak više pretpostavka nego kategorična tvrdnja. Slika će biti jasnija kada budemo imali podatke za cijelu godinu", rekao je Gavran.