Govor mržnje sveprisutan je u bh. društvu. Od medija, preko društvenih mreža do svakodnevnih kontakata. Za analitičare to je aparat kojim se najlakše upravlja masama, za pravnike nedovoljno definisano područje koje tek treba da poprimi i svoje zakonske obrise. Jedan takav našao se pred poslanicima u Skupštini Kantona Sarajevo.

Prijedlog Zakona o zabrani govora mržnje u Kantonu Sarajevu predlagač je povukao, te na glasanje dao zaključak da se uputi skupštinska inicijativa prema oba doma federalnog i državnog parlamenta o konačnom zakonskom uređenju govora mržnje , sto su zastupnici i usvojili.

“Govor mržnje se definiše kao korištenje govora za napad, pogrdno, uvredljivo, zastrašivajuće i uznemiravajuće izražavanje koje potiče na nasilje , mržnju i diskriminaciju”, navodi se.

Prelazak crvene linije i odvođenje društva u krug nasilja i u zločine iz mržnje tek je jedan od zaključaka do kojeg su u okviru zajedničkog projekta došle organizacije Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH i Global Analitika. Cijene pokušaje na kantonalnom nivou, ali se nadaju uređenju ovog pitanja na višem nivou, a pripremaju i vlastite prijedlog za državne parlamentarce.

“Ono što nama zaista nedostaje jeste to regulisanje legislativno zakona koji bi regulisao taj govor mržnje bilo da se radi o nekom lex specijalis ili nekom dodatku KZ-a. Ono što je do nas mi ćemo pripremiti jedan kvalitetan prijedlog zakona , a potom pokušati sjesti sa parlamentarcima i pričati s ljudima jer se ovdje ne radi o politici, Ovdje nema neke etičke nacionalne bilo koje pozadine nego je to pitanje koje će doći na red s obzirom na to da mi težimo da budemo članica EU i ovo se mora regulisati”, rekao je Fuad Avdagić, YIHR BiH.

Govor mržnje najprimjetniji je u medijima. Iz Regulatorne agencije za komunikacije za N1 odgovaraju da su u prvih šest mjeseci ove primili 6 prigovora, od kojih nakon detaljnim provjera nisu ustanovljeni elementi govora mržnje, dok je u jednom slučaju došlo do kršenja osnovnih principa. Drugim zakonskim aktom – Zakon o komunikacijama, Regulatorna agencija za komunikacije, izriče izvršne mjere.

“U skladu sa ovim aktom, pružalac medijskih usluga koji prekrši odredbe Kodeksa koje se odnose na govor mržnje, kazniće se novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 150.000,00 KM”, kazali su iz RAK-a.

Iz RAK-a još dodaju da govor mržnje spada u najteža kršenja primjenjivih propisa, za što se najčešće izriču odgovarajuće finansijske kazne u slučajevima utvrđenog kršenja ove odredbe.